Salkić upozorava na pritiske i traži reakciju institucija: „Šutnja ohrabruje ekstremiste“

Zastupnik SDA u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ramiz Salkić upozorio je na, kako navodi, pogoršavanje sigurnosnog ambijenta u pojedinim sredinama u Republici Srpskoj, posebno nakon javnih okupljanja na kojima se veliča pravosnažno osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić.

Salkić tvrdi da takve pojave kod bošnjačkih povratnika stvaraju dodatni osjećaj nesigurnosti, navodeći da su pojedini građani izloženi verbalnim prijetnjama, dok se Bošnjaci koji učestvuju u radu lokalnih institucija, prema njegovim riječima, suočavaju s političkim pritiscima i prijetnjama smjenama zbog javnog zauzimanja stavova o ratnim zločinima i potrebi poštivanja presuda međunarodnih i domaćih sudova.

U tom kontekstu zatražio je reakciju nadležnih državnih sigurnosnih agencija, ali i međunarodnih institucija koje imaju mandat i odgovornost za praćenje sigurnosne situacije u Bosni i Hercegovini.

Posebno je pozvao OHR, EUFOR i OSCE da obrate pažnju na stanje u povratničkim sredinama i, kako je naveo, doprinesu stvaranju sigurnog okruženja za sve građane.

Salkić traži reakciju Tužilaštva BiH

Jedan od ključnih zahtjeva koji je Salkić iznio odnosi se na postupanje Tužilaštva Bosne i Hercegovine prema organizatorima skupova na kojima se, kako tvrdi, veličaju ratni zločinci i šire poruke nacionalne i vjerske mržnje.

Salkić smatra da su nadležne pravosudne institucije već trebale reagovati i utvrditi postoje li elementi krivične odgovornosti kod organizatora i učesnika takvih događaja.

„Tužilaštvo Bosne i Hercegovine moralo je do sada reagirati i ključne organizatore skupova na kojima se veličaju ratni zločinci procesuirati u skladu sa zakonom“, naveo je Salkić.

Prema njegovoj ocjeni, nije riječ o izolovanim događajima, već o pojavi koju opisuje kao „orkestrirano veličanje ratnog zločinca“, uz tvrdnju da je cilj takvog djelovanja stvaranje straha među stanovništvom, relativiziranje ratnih zločina i podsticanje međunacionalne i međuvjerske netrpeljivosti.

Takve tvrdnje, međutim, predstavljaju političku ocjenu Ramiza Salkića, dok bi eventualnu krivičnu odgovornost konkretnih osoba mogle utvrditi isključivo nadležne pravosudne institucije na osnovu činjenica i dokaza.

Povratnici posebno osjetljivi na poruke veličanja ratnih zločinaca

Pitanje javnog veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca posebno je osjetljivo u sredinama u kojima danas žive povratnici. Za ljude koji su tokom rata prošli kroz progone, gubitak članova porodice ili uništavanje imovine, poruke kojima se veličaju osobe osuđene za ratne zločine mogu imati mnogo dublje značenje od običnog političkog ili historijskog neslaganja.

Salkić navodi da preživjele žrtve genocida i drugi povratnici takve događaje doživljavaju kao sigurnosnu prijetnju, posebno kada se, kako tvrdi, uz veličanje ratnih zločinaca pojavljuju i poruke kojima se vrijeđaju ili zastrašuju pripadnici drugih naroda.

„Preživjele žrtve genocida u ovom entitetu takve pojave s pravom doživljavaju kao otvorenu sigurnosnu prijetnju“, naveo je Salkić.

Zbog toga smatra da sigurnosne institucije ne bi trebale čekati da dođe do konkretnog incidenta kako bi reagovale, već bi kroz procjenu rizika, prisustvo policije i praćenje javnih okupljanja trebale djelovati preventivno.

„Skupovi na kojima se veličaju ratni zločinci nisu bezazleni“

Salkić je posebno kritikovao, kako navodi, izostanak adekvatne procjene sigurnosne situacije od strane nadležnih institucija.

Upozorio je da javna okupljanja na kojima se veličaju presuđeni ratni zločinci mogu dodatno produbiti nepovjerenje među građanima i stvoriti atmosferu u kojoj se pojedinci osjećaju ugroženo zbog svoje nacionalne ili vjerske pripadnosti.

„Skupovi na kojima se veličaju ratni zločinci nisu bezazleni. Oni predstavljaju ozbiljnu prijetnju miru, podstiču ekstremizam i stvaraju atmosferu straha i netrpeljivosti koja u budućnosti može proizvesti teške i nesagledive posljedice“, poručio je Salkić.

Istovremeno, važno je razlikovati političke stavove i javno izražavanje mišljenja od ponašanja koje može predstavljati kršenje zakona. Upravo zato je uloga nadležnih institucija posebno važna, jer one trebaju utvrditi kada određeni skup, poruka ili postupak prelazi granicu zakonom dozvoljenog ponašanja.

Sigurnost povratnika ostaje pitanje od posebnog značaja

Salkić smatra da odgovornost institucija nije samo u reagovanju nakon eventualnog incidenta, već i u stvaranju uslova u kojima će se građani osjećati sigurno bez obzira na mjesto u kojem žive.

To podrazumijeva efikasno prijavljivanje i provjeru prijetnji, zaštitu građana i njihove imovine, ali i jednaku primjenu zakona prema svim pojedincima. Posebno je važno da se eventualni incidenti ne posmatraju kroz nacionalnu pripadnost počinioca ili žrtve, nego kroz činjenice i odgovornost svakog pojedinca.

Za povratničke zajednice takav pristup ima dodatnu važnost jer osjećaj da institucije pravovremeno reaguju može biti jednako važan kao i samo prisustvo policije na terenu.

Salkić je zbog toga pozvao sigurnosne i pravosudne institucije da preuzmu odgovornost, spriječe širenje mržnje i zaštite građane od prijetnji.

„Šutnja institucija ohrabruje ekstremiste“, zaključio je Salkić.