Dodik od hvalospjeva do napada na Erdogana: Kako je “veliki lider” postao meta oštrih kritika
Ovako je prije tri godine, u septembru 2022., Milorad Dodik — tada član Predsjedništva BiH — govorio o turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu tokom njegove posjete Sarajevu:
„Predsjednika Erdogana doživljavam kao velikog lidera i državnika… Erdogan je ovdje dolazio sa paketom pomoći Bosni i Hercegovini, a da je nije uslovljavao. To bi mogao biti primjer i drugim zvaničnicima, posebno onim sa Zapada koji dolaze u našu državu pomalo bijesni da nam kažu kako trebamo organizovati naše društvo.“
Dvije godine kasnije, na današnji dan prošle godine, tada predsjednik Republike Srpske ponovo se sreo sa turskim liderom, ovoga puta u Beogradu, tokom Erdoganove posjete Srbiji. Ni tada Dodik nije štedio na komplimentima:
„Turska na čelu sa predsjednikom Erdoganom uvijek se zalagala za saradnju bez ucjena i insistirala na dijalogu domaćih političara bez miješanja stranaca, sve sa ciljem očuvanja dejtonske Bosne i Hercegovine“, izjavio je Dodik za agenciju Srna.
Moglo bi se pronaći još mnogo sličnih izjava u kojima je donedavni predsjednik RS-a često i neumjerenim komplimentima obasipao Erdogana.
Od “velikog lidera” do “neoosmaniste”
No, ovih dana Dodik je naglo promijenio ton. Povod je bila vijest da je Turska poslala hiljadu dronova kosovskoj vojsci. Najprije je reagovao Aleksandar Vučić, optuživši Ankaru za „kršenje međunarodnog prava“ i „destabilizaciju Balkana“.
Dodik je bio još oštriji:
„Kada Turska na Balkan šalje dronove, prestaje neistina o prijateljstvu i dobrim odnosima i šalje poruku neoosmanizma“, napisao je na društvenoj mreži X, dodajući kako se sada „postavlja pitanje da li je sljedeće isporuka oružja Bošnjacima u BiH koje bi bilo upereno protiv Srba i Hrvata“.
Skriveni razlozi za napad
Prema izvorima Slobodne Bosne, Dodikova ogorčenost turskim predsjednikom nema mnogo veze s isporukom dronova Kosovu. Pravi razlozi, tvrde izvori, leže u njegovim neuspjelim pokušajima da se posljednjih mjeseci održi na političkoj sceni i zadrži uticaj nakon odlaska s funkcije predsjednika Republike Srpske.
Tokom tog perioda, Dodik je tražio podršku kod svojih “prirodnih saveznika” u Evropi i SAD-u, pokušavajući da uslovi svoj odlazak zadržavanjem kontrole nad SNSD-om i političkim strukturama u RS-u.
Uspio je naići na razumijevanje jedino kod mađarskog premijera Viktora Orbana, kojeg je posjetio zajedno sa Željkom Cvijanović. Čak ni podrška Aleksandra Vučića nije bila bezuslovna, dok je, prema navodima, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov o Dodiku govorio kao o „bivšem političaru“.
Erdoganova tišina – Dodikovo razočarenje
U tom kontekstu, Dodik je intenzivno pokušavao dogovoriti sastanak s predsjednikom Turske, želeći time potvrditi da je i dalje važan međunarodni sagovornik i “faktor stabilnosti” u BiH. Međutim, svaki pokušaj susreta završio je isto — iz Erdoganovog okruženja stizala je jasna i čvrsta odbijenica.
Zbog toga, navode izvori, najnoviji napad Dodika na Erdogana i Tursku nije ništa drugo do reakcija na prekid bilo kakvih odnosa Ankare sa kompromitiranim i pravosnažno osuđenim političarem iz BiH.
