BiH pred rizikom povratka na sivu listu MONEYVAL-a: Moguće posljedice za ekonomiju, dijasporu i investicije
Bosna i Hercegovina ponovo se nalazi pred ozbiljnim izazovom nakon upozorenja da postoji mogućnost povratka na sivu listu MONEYVAL-a, tijela Vijeća Evrope koje procjenjuje efikasnost država u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Iako stručnjaci ističu da nema razloga za paniku, upozoravaju da bi eventualno svrstavanje na ovu listu moglo izazvati brojne negativne posljedice po ekonomiju, poslovni sektor i međunarodne finansijske tokove.
Poduzetnik Davud Bećirović ocijenio je da je Bosna i Hercegovina trenutno dobila svojevrsno upozorenje, odnosno „žuti karton“, te da nadležne institucije moraju provesti niz reformi kako bi izbjegle ozbiljnije sankcije i negativne ekonomske posljedice. Prema njegovim riječima, pred državnim institucijama nalazi se više obaveza koje treba ispuniti kako bi međunarodne organizacije ocijenile da je sistem finansijskog nadzora dovoljno efikasan.
Stručnjaci pojašnjavaju da građani vjerovatno neće odmah osjetiti direktne posljedice, ali da bi poslovna zajednica mogla vrlo brzo biti suočena s dodatnim komplikacijama. Jedna od najvažnijih posljedica mogla bi biti sporija obrada međunarodnih novčanih transakcija. Banke i finansijske institucije u drugim državama često uvode dodatne kontrole za zemlje koje se nalaze pod pojačanim nadzorom, što znači da bi transferi novca mogli trajati duže nego ranije.
Takve procedure povećavaju troškove poslovanja kompanija koje posluju s inostranim partnerima. Svaka dodatna provjera zahtijeva više vremena i administracije, a troškovi se često prenose na krajnje korisnike kroz više cijene proizvoda i usluga. Posebno bi pogođene mogle biti firme koje se oslanjaju na brze međunarodne transakcije i svakodnevnu saradnju sa stranim tržištima.
Dodatni izazovi mogli bi se pojaviti i za građane koji primaju novac iz inostranstva. Bosna i Hercegovina godinama bilježi značajan priliv doznaka iz dijaspore, koje predstavljaju važan izvor prihoda za hiljade porodica. U slučaju strožijih kontrola, slanje novca moglo bi postati sporije, a pošiljaoci i primaoci mogli bi se suočiti s većim brojem administrativnih procedura i provjera porijekla sredstava.
Posebno osjetljiva kategorija su penzioneri i domaćinstva koja redovno primaju finansijsku pomoć od članova porodice koji žive i rade u inostranstvu. Produženo vrijeme obrade uplata moglo bi stvarati poteškoće u svakodnevnom planiranju troškova i finansijskih obaveza.
Značajan uticaj mogao bi osjetiti i IT sektor, koji je posljednjih godina postao jedan od najbrže rastućih dijelova ekonomije Bosne i Hercegovine. Freelanceri, programeri, dizajneri i druge osobe koje rade za strane klijente u velikoj mjeri zavise od brzih međunarodnih uplata. Ukoliko bi bankarske procedure postale složenije, isplate honorara mogle bi kasniti, što bi dodatno otežalo poslovanje i smanjilo konkurentnost domaćih stručnjaka na globalnom tržištu.
Ekonomisti upozoravaju da bi eventualni povratak na sivu listu mogao uticati i na percepciju Bosne i Hercegovine među stranim investitorima. Investicioni fondovi i međunarodne kompanije pri donošenju odluka posebnu pažnju posvećuju stabilnosti finansijskog sistema i regulatornom okruženju. Svaka dodatna neizvjesnost može smanjiti interes za nova ulaganja i usporiti dolazak kapitala u zemlju.
Podsjećanja radi, Bosna i Hercegovina se već nalazila na sivoj listi 2015. godine, a proces ispunjavanja međunarodnih standarda i uklanjanja s liste trajao je gotovo tri godine. Zbog toga stručnjaci smatraju da je pravovremeno provođenje reformi ključno kako bi se izbjegle dugoročne posljedice po finansijski sistem, privredu i građane.
