Otvaranje privremenog graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradišci večeras je pokrenulo niz pitanja o institucionalnoj odgovornosti i međusobnoj uslovljenosti odluka koje su, prema mišljenju dijela analitičara i politički angažirane javnosti, dovele do današnje situacije.
Dio bošnjačke javnosti i politički komentatori dovode u vezu otvaranje novog prijelaza s odlukama donesenim još 22. decembra 2022. godine, kada je Predsjedništvo BiH glasovima Denisa Bećirovića i Željke Cvijanović, nadglasavši Željka Komšića, dalo mandat za formiranje Vijeća ministara Borjani Krišto.
Prema ovoj analizi, upravo je taj glasački obrazac iz 2022. godine pokrenuo niz imenovanja koja su rezultirala današnjim stanjem. Borjana Krišto je, naime, za zamjenika ministra sigurnosti imenovala Ivicu Bošnjaka — koji je potpisao rješenje o privremenom prijelazu – te za ministra finansija i trezora Srđana Amidžića, koji je večeras vodio otvaranje prijelaza uz izjavu „kud puklo da puklo”.
Isti mandat omogućio je i imenovanje Zorana Tegeltije za direktora UIO-a, koji je danas premjestio carinske službenike na novu lokaciju, te Mirka Kuprešakovića za direktora Granične policije BiH, koji je granične službenike prebacio na novi prijelaz.
Središnja teza ove analize glasi: glasovi kojima je Bećirović 2022. dao mandat Krišto posredno su doveli do formiranja Vijeća ministara u čijem su sastavu upravo oni zvaničnici koji su danas proveli otvaranje prijelaza — bez saglasnosti dijela Upravnog odbora UIO-a.
Ustavni mehanizam koji se ističe
Autori ovakvih analiza podsjećaju na ustavnu arhitekturu BiH: Predsjedništvo BiH većinom glasova – što uključuje i omjer 2:1 – imenuje mandatara za Vijeće ministara. To vijeće potom potvrđuje samo Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. U nadležnosti Vijeća ministara su imenovanja direktora ključnih državnih agencija: Granične policije, SIPA-e i Uprave za indirektno oporezivanje.
Prema ovim procjenama, 2022. godine je postojala parlamentarna aritmetika koja bi bila dovoljna za formiranje Vijeća ministara bez sudjelovanja HDZ-a i SNSD-a, no ta mogućnost nije iskorištena.
Poruka pred izbore
S obzirom na to da su Opći izbori u Bosni i Hercegovini zakazani za 4. oktobar 2026. godine, ova polemika poprima i predizbornu dimenziju. Dio analitičara smatra da pitanje hoće li SNSD i HDZ sudjelovati u formiranju narednog Vijeća ministara u velikoj mjeri ovisi o tome ko će i uz čiju podršku ući u Predsjedništvo BiH — te kakve će se koalicijske odluke donijeti u ključnom trenutku formiranja izvršne vlasti.
