Bosna i Hercegovina ponovo se nalazi u središtu dubokih političkih tenzija. Dvojica dugogodišnjih lidera, Milorad Dodik i Dragan Čović, nastavljaju voditi politiku koju mnogi analitičari sve češće povezuju s konceptom „mirnog razdvajanja“ zemlje. Iako se pred međunarodnom zajednicom predstavljaju kao zagovornici stabilnosti, njihovi potezi ukazuju na nastojanja da se postojeće unutrašnje granice postepeno izmijene — kroz etnički definisane teritorijalne jedinice.
Milorad Dodik, kao lider SNSD-a i politički faktor u Republici Srpskoj, godinama govori o potrebi „novog dogovora“ o uređenju države. Dok dio javnosti takve izjave tumači kao provokaciju, sve je više stručnjaka koji smatraju da je riječ o dugoročnoj strategiji čiji je cilj normalizacija ideje o formiranju treće — hrvatske — teritorijalne jedinice.
Novinar Senad Hadžifejzović nedavno je upozorio da se javnost postepeno navikava na narativ koji je donedavno bio neprihvatljiv. „Obratite pažnju kako vas politika polako priprema za svoje poteze. Priča o trećem entitetu ponovo se pojavljuje — ali sada dolazi iz usta Milorada Dodika“, poručio je u svojoj emisiji.
Tema je ubrzo dobila međunarodni odjek kroz istupe pojedinih američkih komentatora i lobista. Bivši američki političar Rod Blagojević izjavio je da bi „drugi i treći entitet“ mogli postati „sigurna područja“ za srpsku i hrvatsku populaciju, što su mnogi protumačili kao signal ispitivanja reakcija.
U isto vrijeme, Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, pojačao je retoriku o „ustavnoj jednakopravnosti konstitutivnih naroda“. Iako se izbjegava direktno spominjanje nove teritorijalne jedinice, analitičari upozoravaju da je takva formulacija ostavljena dovoljno širokom kako bi se kasnije mogla tumačiti u korist ideje o trećem entitetu. Formalno, ustavna jednakopravnost postoji, ali bez teritorijalne potvrde, što HDZ godinama pokušava promijeniti.
Najčešće pomenute regije su Hercegovina i dijelovi Srednjobosanskog kantona — područja u kojima su Hrvati i Bošnjaci približno jednako zastupljeni, pa bi svaka teritorijalna podjela neminovno otvorila nova pitanja i produbila političke sukobe.
Podrška takvom modelu u međunarodnoj zajednici, kažu stručnjaci, bila bi signal duboke transformacije same države. Formiranje trećeg entiteta gotovo sigurno bi otvorilo vrata novim zahtjevima, promjeni granica entiteta i destabilizaciji političkog poretka koji postoji od Dejtona.
U zemlji u kojoj su se scenariji nekada smatrani nemogućim već nekoliko puta obistinili, ni ovaj više ne djeluje nezamislivo. Dodik i Čović nastavljaju koordinirati svoje politike, dok građani postaju sve više zabrinuti zbog smjera u kojem se kreće državni poredak.
Ostaje otvoreno pitanje: može li Bosna i Hercegovina izdržati još jedan pokušaj unutrašnjeg preuređenja — ili će politička saradnja ova dva lidera dovesti do trajnih posljedica? Vrijeme će pokazati, a građani čekaju odgovor brinući se kakvu će zemlju ostaviti budućim generacijama.
