Politička kriza na nivou Parlament Federacije Bosne i Hercegovine poprima ozbiljne razmjere, a rad zakonodavne vlasti već sedmicama je praktično zaustavljen. Zastupnički dom Parlamenta FBiH nije zasjedao više od mjesec dana, dok Dom naroda Parlamenta FBiH posljednju sjednicu pamti od 23. januara. U međuvremenu, brojni zakonski prijedlozi, finansijske obaveze i reformski dokumenti ostali su bez razmatranja, što dodatno produbljuje institucionalnu stagnaciju.
Opozicione stranke tvrde da je Federacija Bosne i Hercegovine blokirana zbog nesuglasica unutar vladajuće većine. Kao ključne razloge navode borbu za kontrolu unutar parlamentarnog rukovodstva, ali i političke pregovore koji se, prema njihovim tvrdnjama, vode iza zatvorenih vrata. Posebno se ističe pitanje izbora sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, koje je, prema opoziciji, postalo predmet političkog nadmetanja.
Zastupnik Mahir Mešalić ocjenjuje da se sjednice svjesno ne zakazuju iz dva razloga. Kao prvi navodi tvrdnju da se predsjedavajući Dragan Mioković pribojava moguće smjene, dok kao drugi razlog ističe političku računicu HDZ BiH. Prema njegovim riječima, toj stranci trenutno odgovara postojeće stanje jer je budžet za 2024. godinu već usvojen, čime je osiguran osnov za dalje finansijske operacije Vlade.
Mešalić upozorava i na pitanje zaduživanja, tvrdeći da bi nova kreditna zaduženja mogla premašiti dvije milijarde konvertibilnih maraka, uz već postojeći dug od oko 1,5 milijardi KM. Izostanak parlamentarnog nadzora, kako navodi, otvara prostor za donošenje finansijskih odluka bez adekvatne javne rasprave. Opozicija dodatno tvrdi da se u pozadini pregovara o kadrovskim rješenjima u Ustavnom sudu BiH, uključujući imenovanja koja bi, prema tim navodima, išla u korist određenih političkih aktera.
Slične ocjene iznosi i zastupnik Sanel Kajan, koji smatra da vladajuća koalicija više nema stabilnu većinu niti kapacitet za efikasno upravljanje procesima. On tvrdi da Parlament ne funkcioniše u interesu građana, već da je rad institucija podređen unutarstranačkim interesima i političkim kalkulacijama. Prema njegovim riječima, inicijativa za razrješenje predsjedavajućeg Miokovića dodatno je zaoštrila odnose, a opozicija vjeruje da za takav potez ima dovoljan broj glasova.
Zastoj nije ograničen samo na Zastupnički dom. Delegat Žarko Vujović ističe da je blokada zahvatila i Dom naroda, navodeći da su poremećeni odnosi unutar koalicije, uključujući partnere iz SDP BiH. Kao jedan od faktora spominje i političku krizu u Kantonu Sarajevo, nakon ostavke premijera Nihad Uk, što je dodatno destabilizovalo međustranačke odnose na entitetskom nivou.
Izostanak sjednica oba doma znači da nema usvajanja novih zakona, nema rasprave o važnim ekonomskim pitanjima, niti institucionalne kontrole nad izvršnom vlašću. Analitičari upozoravaju da bi dugotrajna blokada mogla dovesti do potpune paralize sistema, s posljedicama po budžetsku stabilnost, reformske procese i međunarodne obaveze.
Ukoliko se politički akteri uskoro ne usaglase oko nastavka rada, Federacija BiH bi mogla ući u najdublju institucionalnu krizu u protekloj deceniji, s neizvjesnim ishodom i dodatnim opterećenjem za ionako složen politički sistem.
