Saslušanje u Washingtonu otvorilo nova pitanja o odnosu SAD-a prema BiH i Srbiji

Saslušanje pred Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma američkog Kongresa pokazalo je da u Washingtonu ne postoji potpuno usaglašen pristup prema Bosni i Hercegovini i Srbiji. Tokom rasprave moglo se čuti više različitih stavova o odnosu prema vlastima u Banjoj Luci, sankcijama Miloradu Dodiku, državnoj imovini Bosne i Hercegovine, Južnoj interkonekciji, ali i o odnosima Srbije sa Sjedinjenim Američkim Državama, Rusijom i Kinom.

O porukama koje su se mogle čuti u američkom Kongresu govorio je iz Washingtona dopisnik Federalne televizije Ivica Puljić, koji je ukazao na razlike između stavova dijela kongresmena i predstavnika američkog State Departmenta.

Prema njegovom tumačenju, jedna od ključnih poruka saslušanja jeste činjenica da američka administracija i dio zakonodavne vlasti ne gledaju identično na određena pitanja vezana za Zapadni Balkan.

Različiti pogledi na sankcije Miloradu Dodiku

Posebnu pažnju privukla je rasprava o sankcijama Miloradu Dodiku i odluci američke administracije da ih ukine. Predstavnik State Departmenta Daniel Lawton branio je pristup prema kojem su određeni potezi Washingtona doprinijeli smirivanju političkih tenzija u Bosni i Hercegovini.

Puljić je, međutim, takvu ocjenu doveo u pitanje, navodeći da je dio američke politike prema BiH očigledno predmet neslaganja i unutar samih institucija Sjedinjenih Država.

Dodatnu težinu toj raspravi dao je dokument koji su prije saslušanja objavili demokratski članovi Odbora za vanjske poslove, uz podršku dvojice republikanaca. U dokumentu se iznose tvrdnje da su ukidanje sankcija Dodiku i podrška kompaniji AAFS suprotni interesima Bosne i Hercegovine i principima Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Autori dokumenta izrazili su zabrinutost i zbog pitanja Južne interkonekcije. Posebno se problematizira mogućnost da ekonomski pritisak povezan s tim projektom bude iskorišten za ubrzavanje rješavanja pitanja državne imovine na način koji bi, prema njihovom stavu, mogao ići u korist entitetskog, a na štetu državnog vlasništva.

Kongres nema jedinstvenu poziciju prema Srbiji

Iako se tokom saslušanja čula podrška snažnijem angažmanu SAD-a u zaštiti interesa Bosne i Hercegovine, Puljić je upozorio da ni američki Kongres nema jedinstven stav prema državama regiona.

Kao primjer naveo je republikansku kongresmenku Claudiju Tenney, koja je nedavno poručila da će Sjedinjene Države nastaviti podržavati Srbiju i opisala je kao državu čije su vrijednosti bliske vrijednostima konzervativnih Amerikanaca.

Istovremeno, predstavnik State Departmenta više puta je naglašavao značaj odnosa Washingtona i Beograda. Prema njegovim riječima, dvije zemlje imaju odnose na visokom nivou, a cilj američke administracije je dodatno razvijati saradnju i Srbiju učiniti važnim partnerom SAD-a u regionu.

Upravo taj pristup izazvao je pitanja pojedinih kongresmena, posebno kada je riječ o odnosima Beograda s Moskvom i Pekingom.

Srbija između Washingtona, Moskve i Pekinga

Tokom rasprave otvoreno je pitanje vojne i političke saradnje Srbije s Kinom i Rusijom. Kao jedan od primjera spomenuta je nabavka kineskog naoružanja, kao i činjenica da je Srbija održavala vojne vježbe sa zemljama članicama NATO-a.

Predstavnik State Departmenta kazao je da kinesko oružje predstavlja problem, ali je istovremeno naglasio da Srbija sarađuje i sa NATO savezom.

Posebno pitanje odnosilo se na Naftnu industriju Srbije i vlasničku strukturu kompanije, odnosno ruski udio. Prema navodima iznesenim na saslušanju, Washington radi na tome da se rusko vlasništvo ukloni iz kompanije, dok postoji interes mađarske kompanije za preuzimanje tog dijela.

Takvi navodi pokazuju da energetski sektor ostaje važan dio šire američke politike prema Srbiji, posebno zbog pitanja ruskog ekonomskog utjecaja.

Zabrinutost zbog izbora u Srbiji

Dio kongresmena otvorio je i pitanje demokratskih procesa u Srbiji. Republikanski kongresmen Joe Wilson izrazio je zabrinutost da budući izbori u toj zemlji možda neće ispuniti standarde slobodnih i poštenih izbora.

Istovremeno se govori i o prijedlogu zakona kojim bi se potencijalno ograničio strateški dijalog sa Srbijom ukoliko vlasti u Beogradu ne smanje ruski utjecaj i ne poduzmu korake prema održavanju izbora koje bi međunarodni standardi ocijenili slobodnim i poštenim.

S druge strane, predstavnik State Departmenta tokom saslušanja insistirao je na pozitivnim aspektima saradnje Washingtona i Beograda, čime je ponovo potvrđena razlika u pristupu između pojedinih članova Kongresa i izvršne vlasti.

Sahrana Ratka Mladića otvorila dodatna pitanja

Jedna od osjetljivijih tema bila je i odnos Srbije prema Ratku Mladiću, posebno u kontekstu njegove sahrane.

Prema Puljićevom izvještaju, predstavnik State Departmenta nije samostalno otvorio to pitanje, već je o njemu govorio tek nakon pitanja kongresmena. Tada je poručeno da Sjedinjene Države odbacuju glorifikaciju osoba osuđenih za ratne zločine i da priznaju genocid počinjen u Srebrenici.

Kongresmenka Titus predstavila je pismo Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u kojem se ukazuje na način na koji je Srbija tretirala Mladića. Postavljeno je i pitanje zbog čega State Department nije javno reagirao na njegovu sahranu te da li će državni sekretar Marco Rubio osuditi takvo ponašanje.

Odgovor da se sve aktivnosti američke diplomatije ne odvijaju javno pokazao je da dio komunikacije Washingtona prema Beogradu ostaje iza zatvorenih vrata.

OHR ostaje dio američkog pristupa BiH

Na saslušanju je bilo riječi i o budućnosti Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Prema Puljićevim navodima, Sjedinjene Države trenutno ne podržavaju njegovo zatvaranje, iako postoji želja da se u budućnosti dođe do situacije u kojoj bi međunarodni nadzor mogao biti smanjen.

Posebno pitanje predstavlja izbor osobe koja će predvoditi OHR. Trenutna situacija, prema njegovim riječima, odgovara Washingtonu zbog činjenice da je Amerikanac na funkciji vršioca dužnosti visokog predstavnika.

Istovremeno, važan sigurnosni aspekt za Bosnu i Hercegovinu bit će odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o produženju mandata međunarodnih mirovnih snaga. Puljić je posebno izdvojio očekivanje odluke o mandatu EUFOR-a na sjednici koja je najavljena za oktobar.

U isto vrijeme, lobisti povezani s Miloradom Dodikom u Sjedinjenim Državama zagovaraju postepeno i organizirano okončanje misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini.

Saslušanje je tako pokazalo da se američka politika prema Zapadnom Balkanu trenutno oblikuje kroz više različitih stavova. Dok State Department naglašava strateško partnerstvo sa Srbijom i podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine, dio kongresmena traži konkretniji pritisak prema vlastima u Banjoj Luci i Beogradu.

Jedna od najvažnijih poruka koja je ipak jasno izrečena tokom rasprave jeste da Sjedinjene Države, prema riječima predstavnika State Departmenta, nastavljaju podržavati teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. Ostaje otvoreno pitanje kako će se taj stav u narednom periodu odraziti na sankcije, energetsku politiku, pitanje državne imovine, budućnost OHR-a i međunarodno vojno prisustvo u BiH.