Austrijski list Der Standard objavio je opsežnu analizu u kojoj se kritički osvrće na tekst američkog političkog savjetnika Maxa Primorca, objavljen nedavno u Washington Timesu, ocijenivši ga primjerom desničarske propagande i netačnih tvrdnji o Bosni i Hercegovini.
Spor oko tvrdnji o “islamizaciji Sarajeva”
Primorac je u svom članku iznio tvrdnje da Sarajevo postaje ekstremističko okruženje, navodeći kako žene navodno masovno nose nikabe i da grad oblikuju džamije finansirane iz zemalja Zaljeva.
Prema analizi novinarke Adelheid Wolfl, takve tvrdnje ne odgovaraju stvarnom stanju:
- većina žena u Sarajevu ne nosi ni maramu,
- potpuno pokrivene žene uglavnom su turistkinje iz zaljevskih država,
- ne postoje dokazi o sistemskom religijskom radikalizmu u gradu.
Der Standard također demantuje tvrdnju da je Zemaljski muzej planirao prodaju Sarajevske hagade, navodeći da je riječ o pogrešnoj interpretaciji – prihodi od jedne publikacije o Hagadi namijenjeni su humanitarnoj pomoći stanovništvu u Gazi.
Širi kontekst i političke reakcije
Analiza podsjeća da narativi o navodnoj islamizaciji BiH postoje još od perioda pred rat 1990-ih, kada su korišteni u propagandne svrhe.
Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković ocijenio je Primorčev tekst politički motiviranim, naglasivši da religijska obilježja ne predstavljaju prijetnju, već dio kulturnog identiteta.
Florian Bieber, profesor sa Univerziteta u Grazu, istakao je da:
- Islamska zajednica u BiH održava autonomiju i suzbija vanjske utjecaje,
- Iran nema značajan politički utjecaj u zemlji,
- demografske promjene Sarajeva povezane su s ratnim migracijama, a ne religijskim faktorima.
Statistički podaci i turizam
Prema istraživanjima iz 2023. godine:
- podrška NATO-u među Bošnjacima iznosi oko 85 posto,
- podrška EU integracijama također je najviša među tom populacijom.
Podaci o turizmu pokazuju da su posjetioci iz zaljevskih država činili manje od deset posto od ukupno oko 1,3 miliona turista u BiH tokom 2024. godine.
Zaključak analize
Der Standard zaključuje da tekstovi poput Primorčevog koriste selektivne primjere i dvostruke standarde, predstavljajući islamske simbole kao prijetnju, dok se politički ekstremizam drugih ideoloških i religijskih pravaca često zanemaruje.
Takav pristup, navodi se, stvara iskrivljenu sliku Sarajeva i Bosne i Hercegovine u međunarodnoj javnosti.
