El Niño ponovo u fokusu: Šta ovaj klimatski fenomen znači za Bosnu i Hercegovinu i kakvu jesen i zimu možemo očekivati
Fenomen El Niño posljednjih mjeseci ponovo privlači pažnju javnosti zbog mogućeg utjecaja na globalne vremenske obrasce, a u pojedinim najavama iz regiona pojavile su se i tvrdnje da bi predstojeća faza mogla biti među najizraženijim od početka instrumentalnih mjerenja. Ipak, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, poznati meteorolog Nedim Sladić upozorava da se El Niño ne može jednostavno posmatrati kao direktan uzrok promjena vremena na Balkanu.
Prema njegovom objašnjenju, El Niño je dio prirodnog klimatskog sistema koji prvenstveno zahvata tropski Pacifik, dok vremenske prilike u Bosni i Hercegovini zavise od mnogo većeg broja faktora. Zbog toga eventualna snažna faza El Niña sama po sebi ne znači da će u BiH automatski uslijediti određena vrsta vremena.
Šta je zapravo El Niño?
El Niño je topla faza prirodnog klimatskog fenomena poznatog kao El Niño južna oscilacija, odnosno ENSO. Riječ je o promjenama temperature površinskih voda centralnog i istočnog ekvatorijalnog Pacifika koje su povezane sa promjenama atmosferske cirkulacije.
Fenomen se ne pojavljuje svake godine, već se njegove različite faze u prosjeku smjenjuju u razmacima od nekoliko godina. Nakon toplije faze, poznate kao El Niño, može uslijediti neutralna faza ili suprotna hladna faza, La Niña.
Ključnu ulogu u cijelom procesu imaju pasati, odnosno relativno stalni vjetrovi koji u normalnim okolnostima potiskuju površinske tople vode prema zapadnom dijelu Pacifika. Kada ti vjetrovi oslabe, topla voda se lakše pomjera prema centralnom i istočnom Pacifiku.
Istovremeno se mijenja i proces izdizanja hladnije vode iz dubine okeana prema površini, poznat kao upwelling. Budući da duboka voda sadrži više hranjivih materija, promjene ovog procesa mogu imati ozbiljne posljedice za morski ekosistem, posebno za područja koja zavise od ribarstva.
Sladić je ovaj proces slikovito objasnio poređenjem sa posudom napunjenom vodom i ventilatorom koji djeluje na površinu. Stalni vjetrovi mogu se zamisliti kao ventilator koji pomjera topliji površinski sloj, dok se promjenom tog djelovanja mijenja i raspored toplije i hladnije vode.
Zašto je El Niño važan za svijet?
Iako nastaje hiljadama kilometara od Evrope, El Niño može utjecati na atmosfersku cirkulaciju u različitim dijelovima svijeta.
Najizraženiji efekti obično se bilježe na područjima koja su direktnije povezana s promjenama u tropskom Pacifiku, ali posljedice se kroz atmosferske veze mogu osjetiti i u Sjevernoj i Južnoj Americi te drugim dijelovima svijeta.
Sladić navodi da se, između ostalog, mogu pojaviti promjene u rasporedu padavina i temperaturama na području Brazila, Perua i Sjedinjenih Američkih Država, pri čemu posljedice nisu iste u svim regijama.
Poseban značaj fenomen ima za zemlje na pacifičkoj obali Južne Amerike. Promjena temperature mora i slabljenje izdizanja dubinske vode mogu utjecati na količinu dostupnih hranjivih materija, a time i na riblji fond i ribarsku industriju.
Upravo zbog toga su lokalne zajednice u Peruu historijski pratille promjene povezane s El Niñom kako bi lakše procijenile kakvi bi mogli biti uslovi za ribolov.
El Niño nije direktni uzrok vremena u BiH
Jedna od najvažnijih poruka Nedima Sladića odnosi se upravo na često pogrešno tumačenje ovog fenomena u Evropi.
El Niño ne djeluje direktno na vrijeme u Bosni i Hercegovini na način na koji, naprimjer, djeluju atmosferski sistemi koji se formiraju ili kreću preko Atlantika i Evrope.
To znači da nije opravdano svaku toplu ili hladnu epizodu u BiH pripisivati El Niñu. Atmosfera je izuzetno složen sistem u kojem na vremenske prilike djeluju položaj i razvoj ciklona i anticiklona, mlazne struje, stanje Atlantskog okeana, raspored pritiska, temperatura mora i brojni drugi faktori.
Zbog toga se eventualna veza između El Niña i vremena na Balkanu prije može posmatrati kroz šire statističke obrasce nego kao direktnu uzročno-posljedičnu vezu.
Šta bi to moglo značiti za jesen?
Prema Sladićevom tumačenju statističkih obrazaca, godine u kojima je prisutan El Niño mogu biti povezane s toplijim početkom jeseni u dijelovima Evrope, ali takve veze imaju relativno nisku korelaciju i ne predstavljaju pouzdanu prognozu konkretnog vremena.
Drugim riječima, El Niño može biti jedan od faktora koji meteorolozima pomažu u sagledavanju šire klimatske slike, ali ne može unaprijed odrediti kakav će biti svaki pojedinačni mjesec u Bosni i Hercegovini.
Prema trenutnoj procjeni koju je iznio Sladić, veći dio Evrope mogao bi tokom jeseni imati toplije i vlažnije uslove u odnosu na dugoročni prosjek.
To ipak ne znači da će cijela jesen biti jednolično topla i kišovita. Kraći hladniji prodori, sušni periodi, obilnije padavine ili nagle promjene temperature i dalje su sasvim mogući, jer se vremenski sistemi mijenjaju iz sedmice u sedmicu.
Kakva bi mogla biti zima?
Još je veći oprez potreban kada se govori o prognozi cijele zime.
Sladić navodi da bi prvi dio zime, posebno decembar i januar, mogao biti topliji, dok bi se prema drugom dijelu zime povećavala mogućnost hladnijih prodora.
Takva procjena ne znači da će cijela zima biti topla niti da je unaprijed isključena mogućnost snijega i ozbiljnijih zahlađenja. Dugoročne sezonske prognoze uvijek nose određeni stepen neizvjesnosti, posebno kada se pokušava predvidjeti raspored hladnih prodora nekoliko mjeseci unaprijed.
Za Bosnu i Hercegovinu dodatno je važno što se vrijeme nalazi na području gdje se susreću različiti atmosferski utjecaji, zbog čega relativno male promjene u položaju glavnih sistema mogu donijeti potpuno drugačije uslove u odnosu na susjedne zemlje.