Rusija je pristala pomoći administraciji Donalda Trumpa u uspostavljanju komunikacije s Iranom, posebno u vezi s nuklearnim programom Islamske Republike i njihovim podržavanjem antiameričkih grupa u regiji. Trump je direktno prenio ovaj zahtjev Putinu tokom telefonskog razgovora u februaru, a američki zvaničnici su o tome razgovarali s ruskim kolegama na sastancima u Saudijskoj Arabiji nekoliko dana kasnije, piše Bloomberg.
Reakcije Moskve i Teherana
Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, izjavio je da Rusija smatra da bi SAD i Iran trebali riješiti svoje nesuglasice kroz pregovore, te da je Moskva voljna učiniti sve što je u njenoj moći kako bi olakšala taj proces.
Sa iranske strane, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei istakao je da je “prirodno” da zemlje ponude svoju pomoć u rješavanju problema. Dodao je da bi mnoge strane mogle biti spremne pomoći u rješavanju različitih pitanja, no nije želio komentirati dalja pitanja o posredovanju Rusije.
Trumpova politika prema Iranu: sankcije ili pregovori?
Trump je od preuzimanja funkcije pokušao obnoviti odnose s Putinom, koji su bili narušeni zbog ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Iako Trump nastoji postići mir s Putinom u vezi s ratom u Ukrajini, obje strane su iskazale spremnost na suradnju u drugim geopolitickim pitanjima, uključujući trgovinske rute i resurse u Arktiku.
Visoki američki i ruski zvaničnici, uključujući državnog sekretara Marca Rubia i ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, razgovarali su o tome da Rusija pomogne SAD-u u pitanjima vezanim za Iran tokom sastanka u Rijadu 18. februara. Lavrov je zatim podijelio ove informacije sa svojim iranskim kolegom, Abbasom Araghchijem, na sastanku u Teheranu.
Trump je od povratka u Bijelu kuću slao kontradiktorne poruke o Iranu, s jedne strane govoreći da želi ponovo uvesti politiku “maksimalnog pritiska” iz svog prvog mandata, uključujući sankcije i napade na iranske sigurnosne snage, a s druge strane izrazio želju da odmah počne raditi na novom nuklearnom sporazumu s Iranom.
Hoće li Iran prihvatiti posredovanje Rusije?
Unatoč tome što su Rusija i Iran pod težim američkim sankcijama, njihove su veze u trgovini, energetici i sigurnosti postale jače, a Rusija je čak koristila iranske dronove u ratu protiv Ukrajine. Međutim, ostaje pitanje koliko će Iran biti spreman prihvatiti američku inicijativu posredovanu preko Rusije. Mnogi iranski čelnici, posebno iz Revolucionarne garde, protive se bilo kakvom angažmanu s Washingtonom.
Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Khamenei, nedavno je izjavio da se Trumpu ne može vjerovati, s obzirom na povlačenje SAD-a iz nuklearnog sporazuma iz Obaminog doba, i naglasio da Iran neće biti prisiljen na pregovore. Iako predsjednik Irana, Masoud Pezeshkian, podržava obnavljanje nuklearnog sporazuma, on se slaže s Khameneijevim stavom dokle god SAD nastavljaju s ekonomskim sankcijama.
Potraga za diplomatskim kanalima
Bez obzira na javne stavove, obje strane – SAD i Iran – pokušavaju pronaći kanale za produktivan dijalog. Bilo kakav mogući sporazum bio bi složen, uključujući eventualno američko popuštanje sankcija u zamjenu za smanjenje iranskih regionalnih ambicija. IAEA (Međunarodna agencija za atomsku energiju) pozvala je SAD i Iran da započnu pregovore, upozoravajući na rastuće zalihe fisijskog materijala u Iranu.
Iranske vlasti suočavaju se s velikim pritiscima zbog ekonomskih problema i životnih troškova uzrokovanih sankcijama, dok Iran također nastavlja hladni rat s Izraelom, obećavajući da neće stati u svojoj borbi.