Njemački kancelar Friedrich Merz uputio je čelnicima Evropske unije neformalni diplomatski dokument – takozvani „non-paper” – u kojemu predlaže potpuno novi pristup proširenju EU, koji bi mogao imati izravne posljedice i za zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Dokument je upućen predsjedniku Evropskog vijeća Antoniju Costi, predsjedniku Vijeća EU Nikosu Hristodulidesu i predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, a nastao je u trenutku kada u Briselu raste nezadovoljstvo sporim tempom proširenja, uz pritisak koji nameću rat u Ukrajini i pojačana geopolitička previranja na kontinentu.
Proširenje postalo pitanje bezbjednosti
Merz u dokumentu, u koji je imao uvid portal Nova.rs, otvoreno navodi da EU više ne može odgađati rješavanje ovog pitanja te da je neophodno pronaći „novu dinamiku” za Ukrajinu, Moldaviju i države Zapadnog Balkana.
„Proces proširenja traje predugo. To razumljivo izaziva frustraciju i među državama kandidatima i među državama članicama”, stoji u dokumentu koji potpisuje njemački kancelar, koji proširenje EU izričito opisuje kao pitanje geopolitičke sigurnosti Evrope.
Šta bi podrazumijevalo „pridruženo članstvo”?
Merz predlaže uvođenje modela koji naziva „pridruženo članstvo” – novi status koji bi predstavljao korak između pozicije kandidata i punopravnog članstva.
Prema prijedlogu, taj model podrazumijevao bi prisustvo predstavnika država kandidata na sjednicama Evropskog vijeća i Vijeća EU bez prava glasa, sudjelovanje u radu Evropske komisije, posebne zastupnike u Evropskom parlamentu bez glasačkih prava, postepeno uključivanje u pravni poredak EU, djelimičan pristup evropskim fondovima i zajedničkom tržištu te jače sigurnosne garancije i usklađivanje vanjske politike.
Merz naglašava da se ne bi radilo o „olakšanom” ili simboličnom članstvu, već o stvarnom institucionalnom i političkom približavanju koje bi zemljama kandidatima omogućilo da znatno ranije postanu aktivni sudionici evropskih procesa.
Balkan ne smije biti zapostavljen
Premda je prijedlog primarno motivisan ratom u Ukrajini i ubrzanjem evropskog puta Kijeva, Merz izričito inzistira na tome da to ne smije usporiti integraciju zemalja Zapadnog Balkana. Naprotiv – poziva se na obećanje dato regionu još na Solunskom samitu 2003. godine i zahtijeva inovativna rješenja za države koje se godinama pripremaju za punopravno članstvo.
„Trebamo tražiti inovativna rješenja i za zemlje kandidate koje se već dugo nalaze na putu ka EU te ubrzati i njihov pristupni proces”, navodi Merz, predlažući privilegiran pristup evropskom tržištu i bliže institucionalne veze i prije formalnog prijema. To bi praktično značilo da bi Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo znatno ranije bile uključene u dio mehanizama odlučivanja unutar EU.
Upozorenje o geopolitičkim posljedicama
U zaključnom dijelu dokumenta Merz upozorava da bi nastavak sadašnjeg sporog tempa proširenja moglo dalje oslabiti evropski utjecaj, te predlaže osnivanje posebne radne grupe koja bi razradila detalje novog modela i omogućila brzo politično usaglašavanje unutar EU.
„I Ukrajina i ostali kandidati moraju što prije osjetiti konkretne koristi svog zbližavanja s Evropskom unijom”, zaključuje njemački kancelar.
Bez prava glasa, ali sa nametnutim obavezama i u slučaju frke pravac, Letonija, Ukrajina. Najperfidnije mi vama magareću klupu da slušate šta vam je činiti.