Novo poglavlje političkih i sigurnosnih tenzija na Bliski istok otvoreno je nakon informacija da je Mojtaba Khamenei preuzeo vodeću ulogu u Iran nakon smrti dugogodišnjeg vrhovnog vođe Ali Khamenei. Njegov izbor izazvao je brojne reakcije u međunarodnim političkim krugovima, a analitičari upozoravaju da bi novi lider mogao zauzeti tvrđi politički kurs u odnosima s Sjedinjene Američke Države i njihovim saveznicima.
Stručnjak za međunarodne odnose Zlatko Hadžidedić ocijenio je u emisiji Dan uživo na televiziji N1 da bi izbor Mojtabe Khameneija mogao dodatno produbiti sukob između Irana i zapadnih zemalja. Prema njegovim riječima, novi lider ima snažnu podršku Islamic Revolutionary Guard Corps i poznat je po tvrđem političkom stavu u odnosu na Zapad.
Hadžidedić smatra da je malo vjerovatno da će nova iranska vlast tražiti kompromis s Washingtonom. Umjesto toga, očekuje nastavak oštre konfrontacije koja bi mogla uključivati i ekonomske pritiske na globalno tržište energenata. Jedan od scenarija o kojem se govori u analitičkim krugovima jeste mogućnost ograničavanja prometa kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih pomorskih ruta za svjetsku trgovinu naftom.
Podrška Moskve i Pekinga
Govoreći o međunarodnim odnosima, Hadžidedić ističe da podrška koju Iran dobija iz Rusija i Kina nije samo politička, već i operativna. Prema njegovim riječima, obavještajni podaci koji dolaze putem ruskih i kineskih satelita navodno su omogućili Iranu da preciznije planira napade na američke i izraelske ciljeve u regionu.
Takva saradnja dodatno komplikuje sigurnosnu situaciju, jer sukob između Irana i Izrael već uključuje širi geopolitički kontekst u kojem su prisutne i druge velike sile.
Strah od šireg rata
Hadžidedić upozorava da postoji ozbiljna opasnost da se sukob proširi i preraste u mnogo veći međunarodni konflikt. On smatra da trenutna kriza ima potencijal da postane uvod u globalni sukob velikih sila.
U tom kontekstu posebno ističe rizik od upotrebe nuklearnog oružja, naglašavajući da bi Pakistan mogao reagovati ako bi Izrael pribjegao takvom scenariju. Kao jedan od mogućih okvira za takvu strategiju spominje se i takozvana Samsonova doktrina, prema kojoj bi Izrael mogao posegnuti za krajnjim sredstvima u slučaju egzistencijalne prijetnje.
Teško osvojiva država
Prema procjenama analitičara, vojna pobjeda nad Iranom bez velikog kopnenog angažmana gotovo je nemoguća. Iran ima složenu geografiju s planinskim terenima, a Islamic Revolutionary Guard Corps raspolaže s više stotina hiljada pripadnika.
Hadžidedić smatra da bi eventualna kopnena invazija zahtijevala ogromne vojne resurse, uključujući i više od milion vojnika, što bi predstavljalo ozbiljan logistički izazov čak i za američku vojsku.
- Zbog svega toga mnogi analitičari upozoravaju da bi nastavak sukoba između Irana, Izraela i njihovih saveznika mogao imati dugoročne posljedice ne samo za Bliski istok nego i za globalni sigurnosni poredak.