Sukob između Izrael i Iran sve snažnije utiče na globalna finansijska i energetska tržišta, upozoravaju ekonomski analitičari i međunarodni mediji. Specijalni dopisnik Federalna televizija iz Washington, Ivica Puljić, ističe da rast cijena energenata, pad vrijednosti dionica i pritisak na finansijski sektor stvaraju ozbiljne rizike za stabilnost svjetske ekonomije.
Prema njegovim riječima, na američkim finansijskim tržištima trenutno vlada atmosfera neizvjesnosti i opreza, dok investitori čekaju daljnji razvoj događaja na Bliskom istoku. Puljić navodi da su berzanski indeksi u padu već deset dana zaredom, što ukazuje na rastuću zabrinutost među investitorima.
„Svi trebaju biti zabrinuti. I u Americi i širom svijeta vlada osjećaj nesigurnosti i čekanja. Vrijednosti dionica padaju već deseti dan zaredom, a tržišta su u stanju opreza“, izjavio je Puljić.
Rizici za globalnu ekonomiju
Puljić objašnjava da prvi dani sukoba nisu izazvali veće potrese na finansijskim tržištima, ali da se situacija počela mijenjati kako konflikt ulazi u drugu sedmicu.
Prema njegovoj analizi, rast cijena nafte ima direktan utjecaj na finansijski sistem jer povećava pritisak na kamatne stope i tržište obveznica. Veće cijene energije često smanjuju očekivanja ekonomskog rasta, što dodatno utiče na vrijednost dionica na globalnim berzama.
„Što je cijena nafte viša, to je veći pritisak na kratkoročne kamatne stope i tržište obveznica. To automatski povećava rizik za globalna tržišta kapitala“, pojasnio je Puljić.
Mjere finansijskih fondova
Kako bi spriječile nagle rasprodaje imovine, pojedine velike kompanije i investicioni fondovi počeli su uvoditi ograničenja za povlačenje novca iz određenih fondova.
Prema Puljićevim riječima, takve mjere predstavljaju pokušaj stabilizacije tržišta u situaciji kada postoji rizik od masovnog povlačenja kapitala. Međutim, upozorava da bi takvi potezi mogli imati i negativne posljedice.
U finansijskom sistemu u kojem kredit predstavlja ključni pokretač ekonomije, ograničavanje povlačenja sredstava može smanjiti dostupnost novih kredita i time utjecati na ukupnu količinu novca u opticaju.
Pritisak na centralne banke
U takvim okolnostima, centralne banke širom svijeta mogle bi se naći pod snažnim pritiskom da intervenišu kako bi stabilizirale finansijski sistem.
Puljić navodi da bi neke institucije mogle razmotriti hitne mjere poput povećanja likvidnosti ili novih programa monetarne stimulacije, iako takve odluke nose određene rizike, posebno u kontekstu inflacije.
Investitori bi u međuvremenu mogli početi povlačiti sredstva iz rizičnijih ulaganja, što bi moglo izazvati lančanu reakciju na velikim finansijskim tržištima poput Wall Street.
Nagli rast cijena goriva
Jedna od najvidljivijih posljedica sukoba već je snažan rast cijena energenata. Prema Puljiću, cijena nafte porasla je za oko 25 posto u vrlo kratkom periodu, što povećava troškove transporta, industrijske proizvodnje i poljoprivrede.
Cijena benzina u Sjedinjene Američke Države porasla je sa 2,98 dolara po galonu na oko 3,48 dolara, dok je cijena dizela od početka vojnih operacija porasla za približno 24 posto. Posebno su pogođeni transportni sektor i poljoprivreda, koji u velikoj mjeri zavise od dizel goriva.
Političke reakcije
Predsjednik Donald Trump pokušao je umanjiti značaj rasta cijena nafte, navodeći da je riječ o „maloj cijeni za sigurnost“. Ipak, Puljić ističe da ekonomski pokazatelji govore drugačije.
Prema procjenama analitičara, sukob je već izazvao značajne poremećaje u globalnoj opskrbi naftom, a neki izvori navode da je oko 20 posto svjetske ponude energenata trenutno pod pritiskom.
Puljić upozorava i na dodatni geopolitički rizik, posebno ako bi došlo do pokušaja preuzimanja iranskih energetskih resursa. Takav scenarij mogao bi dodatno pogoršati odnose između Sjedinjene Američke Države i Kina, koja je jedan od najvećih kupaca iranske nafte.
U tom slučaju, upozoravaju analitičari, ekonomske posljedice sukoba mogle bi se osjetiti širom svijeta, daleko izvan samog Bliskog istoka.
