Dok se Republika Srpska približava vanrednim predsjedničkim izborima i referendumu koji smijenjeni predsjednik Milorad Dodik planira — ili, zavisno od raspoloženja tog dana, ne planira — održati 25. novembra, a čiji je pravni status i dalje neizvjestan, u digitalnom prostoru odvija se tihi, ali moćan sukob, prenosi Dnevno.hr.
Prema povjerljivom izvještaju međunarodne analitičke kuće, dostavljenom partnerima 10. oktobra, a u koji je portal imao uvid, tokom oktobra je na području RS-a zabilježeno više od 1.800 članaka i stotine objava na društvenim mrežama s jasno izraženim obrascima prokremaljske propagande.
Izvještaj označen kao “Confidential” opisuje organizovanu kampanju s ciljem potkopavanja institucija Bosne i Hercegovine, diskreditovanja visokog predstavnika i stvaranja dojma da je odcjepljenje RS-a ne samo moguće već i neophodno.
“Schmidt je uzurpator”
Prema analizi, centralna figura u toj mreži je Milorad Dodik, čije izjave često pokreću valove dezinformacija. Kada Dodik optuži Christiana Schmidta da je “kriminalni uzurpator”, proruskih portala i Telegram kanala odmah počinju širiti slične poruke, često pojačane lažnim analizama i emotivnim apelima na srpsko jedinstvo.
Telegram je prepoznat kao glavno bojno polje. U izvještaju je identifikovano 23 proruska kanala koji gotovo istovremeno objavljuju iste poruke uz hashtagove poput #RSexit, aludirajući na Brexit. Nakon toga, sadržaj preuzimaju Facebook grupe sa stotinama hiljada pratilaca, a zatim i lokalni portali.
Vrhunac aktivnosti zabilježen je 9. i 10. oktobra, dok je visoki predstavnik ponovo naglasio da su “pravni poredak i Daytonski sporazum nedjeljivi”. Analitičari to povezuju s taktikom “presumptivnog oblikovanja narativa”, kojom se javnost unaprijed priprema da odbaci nepoželjne odluke.
Slaba institucionalna otpornost
Izvještaj upozorava da BiH nema jedinstveno tijelo koje bi se bavilo ovim problemom. Regulatorne institucije nemaju ovlasti nad platformama poput Telegrama, a sistem reaguje presporo u odnosu na brzinu širenja dezinformacija.
Od ljeta 2025. Telegram je postao politički megafon RS-a. Procjenjuje se da su poruke s proruskih kanala dosegle stotine hiljada korisnika – znatno više nego službeni mediji. Poruke su emocionalno i ideološki nabijene: “RS se mora braniti”, “Zapad uništava Srpsku”, “Putin štiti hrišćanstvo i slobodu”.
Dodikova uloga u ovom narativu nije samo politička već i komunikacijska — on postaje središnji glas koji legitimiše ruske narative kroz domaću retoriku. Kada izjavi da “BiH ne postoji”, taj citat momentalno prenose portali poput NTV Arena iz Bijeljine, a zatim ga preuzimaju i drugi mediji uz dodatne komentare o “zapadnim uplitanjima”.
Kontrola percepcije
Ovakav obrazac podsjeća na ruske operacije u Gruziji, Donbasu i na Krimu — cilj nije vojna intervencija, već kontrola percepcije. Ako dovoljno građana povjeruje da država ne postoji, u praksi ona zaista gubi legitimitet.
Dodik je, prema izvještaju, od aprila do septembra tri puta posjetio Moskvu. Svaki posjet pratio je val proruskih objava i poruka identičnih onima iz Putinove retorike o “multipolarnom svijetu”. Istovremeno, u RS-u se donose zakoni po uzoru na ruske modele, poput onog o “stranim agentima”, koji ograničava rad nevladinih organizacija i nezavisnih medija.
Dezinformacije imaju prednost
Izvještaj navodi da lažne vijesti u prosjeku imaju 12 sati prednosti prije nego što se pojavi demanti. Za to vrijeme formira se percepcija koju je kasnije gotovo nemoguće ispraviti.
Rizici su višestruki: erozija povjerenja u izbore, produbljivanje društvenih podjela i dugoročno približavanje RS-a Moskvi. Kao rješenja, analitičari predlažu donošenje zakona o strateškoj komunikaciji, formiranje državne jedinice za borbu protiv dezinformacija i razvoj AI sistema za rano otkrivanje manipulativnih kampanja.
RS na raskršću
U političkom smislu, Republika Srpska se nalazi na prekretnici. Nakon višemjesečnih optužbi protiv visokog predstavnika, Dodik je predložio zakon o ograničavanju nadležnosti stranih institucija, što se tumači kao korak prema faktičkoj secesiji.
Proruski kanali u međuvremenu se šire, a poruke o “mirnom otporu” sve češće prerastaju u pozive na “odbranu Srpske”. Na skupovima se ističu ruske zastave i parole poput “Srpska neće kleknuti”.
Analitičar Adnan Ćerimagić iz berlinske Inicijative za evropsku stabilnost kaže da je izvještaj očekivan, ali zabrinjavajući. “Dodik i struktura oko njega zavise od moći SNSD-a. Nakon sudskih procesa, mora osmisliti strategiju opstanka. Ovakva infrastruktura vjerovatno ima rusko porijeklo, jer Moskva posjeduje tehničko i operativno znanje za ovakve kampanje”, navodi Ćerimagić.
On dodaje da Rusija možda nema dugoročne ambicije na Balkanu, ali joj je u interesu destabilizacija regije kako bi oslabili NATO i EU. “Rusiji odgovara održavanje postojećih struktura vlasti u RS-u, jer ih smatraju lojalnim partnerima”, zaključuje.
Dok se čeka odluka Ustavnog suda o ustavnosti referenduma, informacijski prostor je već zasićen narativima koji unaprijed osporavaju svaku odluku suda. Istina je potisnuta, a percepcija postaje ključno oružje. Izvještaj zato služi kao ozbiljno upozorenje — dok se institucije bave politikom, neko drugi već oblikuje stvarnost.
