Na svečanoj ceremoniji povodom Dana Hrvatske vojske, upriličenoj u srijedu, uručen je niz unapređenja, priznanja i pohvala zaslužnim pripadnicima Oružanih snaga, a u prigodnim obraćanjima naglašeni su modernizacija, tehnološki iskoraci te obnavljanje kadra kao tri glavna temelja daljeg razvoja vojske.
Dan Hrvatske vojske i Dan hrvatskih kopnenih snaga se obilježavaju 28. maja, na dan kada je 1991. godine organizirana svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici, te predstavljene prve brigade ZNG-a hrvatskoj javnosti.
Predsjednik Republike i glavni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske, Zoran Milanović, istakao je u svom govoru da bez ljudi, sva napredna vojna oprema koju država nabavlja neće imati stvarnu vrijednost, te se osvrnuo na pitanje ponovnog uvođenja vojne obuke.
“Hrvatska vojska ima potrebu za ljudima, a njih nam nedostaje. Ministar obrane i predsjednik Vlade nisu se u svojim govorima dotakli izmjena Zakona o obrani, koji se odnose na služenje vojnog roka i program dragovoljnog vojnog osposobljavanja. Kada se završe lokalni izbori, o tome će se otvorenije raspravljati i pristupiti ozbiljnije. To je ono što Hrvatskoj u ovom trenutku zaista treba”, rekao je predsjednik Milanović na svečanosti obilježavanja Dana Hrvatske vojske, Dana hrvatske kopnene vojske i 34. godišnjice formiranja Oružanih snaga.
Predsjednik je upozorio da je Hrvatska gotovo u potpunosti ostala bez vojne pričuve. “Već 17 godina hrvatski mladići ne prolaze vojnu obuku. Ovo je jedan od načina da se, u okviru ustavnih ograničenja, motiviše veći broj građana – možda i par hiljada godišnje – da provedu nekoliko mjeseci na služenju vojnog roka. Time bi se stvorila baza kadrova iz koje bi se, u slučaju potrebe, mogle povući snage za nacionalnu odbranu. Bez toga, svi sistemi i oprema koje nabavljamo neće imati pravu svrhu”, objasnio je Milanović.
Govoreći o opremanju vojske, predsjednik je poručio: “Hrvatskoj su neophodni savremeni obrambeni sistemi. Moj savjet je da se pri odlučivanju postupa pažljivo i mudro, jer dok su za neke nabavke troškovi opravdani, za druge treba dobro razmisliti koliko su zaista potrebne i kolika im je cijena. Procjenu potreba treba prepustiti vojsci i Glavnom stožeru, koji znaju za koje sisteme treba školovati kadar”, rekao je Milanović, dodavši da očekuje važnu ulogu i doprinos novog Sveučilišta obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman.
Članstvo Hrvatske u NATO savezu
“Hrvatska je posvećena i pouzdana članica NATO-a, što potvrđujemo od prvog dana. Naša vojska je bila raspoređena u Poljskoj i Litvaniji, i ponovo će biti – to nije sporno. U članu 5. sporazuma nalazi se sigurnosna klauzula, i mi to ozbiljno shvatamo. To je zajednički savez iz kojeg ćemo svi zajedno crpiti snagu ako dođe do krize i ako neka članica – sada ih je 32 – bude napadnuta. U tom slučaju, odgovoriće se svim potrebnim sredstvima, uključujući i vojnu silu”, rekao je Milanović.
Dodao je da NATO danas nije ono što je bio u trenutku osnivanja, te da sve članice trebaju pokazati odgovornost i svijest o okolnostima u kojima se djeluje. “Mi smo lojalni saveznici i ozbiljno pristupamo preuzetim obavezama – nikome nećemo okrenuti leđa jer to nije naš karakter. No, isto tako, moramo upozoriti da ponašanje drugih, na koje nemamo uticaja, može uticati i na naše odluke u kriznim situacijama. Svaka članica NATO-a nosi dio odgovornosti za svoje postupke u političkom i geografskom kontekstu u kojem djeluje. Svi treba da budemo razumni, odgovorni i da ne izazivamo nepotrebne tenzije, štiteći istovremeno svoju nezavisnost i poziciju”, rekao je Predsjednik.
Optužnice iz Bosne i Hercegovine
Tokom govora, Milanović se osvrnuo i na činjenicu da i tri decenije nakon sukoba, iz susjednih država, prvenstveno iz BiH, još uvijek stižu optužnice protiv hrvatskih ratnih zapovjednika. “To mora prestati. Riječ je o čistoj političkoj manipulaciji i zloupotrebi pravosuđa”, naglasio je Milanović.
“Takve pojave se više nikada ne smiju ponavljati. Ne razumijem koji bi mogao biti sljedeći potez koji bi nas oslabio ili ograničio našu reakciju, samo da iz Bosne i Hercegovine ne bi stizale nove optužnice za naše ratne zapovjednike. Sve optužnice koje dolaze iz BiH tiču se navodnih zločina protiv bošnjačkih ili srpskih snaga, a dolaze iz sarajevskog tužilaštva. Temelje se na konceptu kolektivne komandne odgovornosti, koji je ustanovljen presudom šestorici predstavnika hrvatskog naroda u BiH. Šta je u tome uloga Republike Hrvatske? To mora biti zaustavljeno, jer predstavlja čistu političku igru”, poručio je predsjednik.
“Možda je došlo vrijeme da se jasno kaže – dosta. Posebno kada se radi o optuživanju Hrvatske vojske, koja je doprinijela oslobađanju Bosne i Hercegovine. Bez uloge Hrvatske vojske, ne bi bilo Daytona – taj mirovni sporazum tada ne bi ni postojao”, kazao je Milanović.
Reakcija ministra obrane Ivana Anušića
Ministar obrane Hrvatske, Ivan Anušić, također je prisustvovao svečanoj ceremoniji obilježavanja 34. godišnjice formiranja Hrvatske vojske. Nakon što je predsjednik Milanović obznanio da su iz Bosne i Hercegovine stigle nove optužnice protiv hrvatskih vojnika, ministar je jasno iznio svoj stav.
“Nemam podatke ko je optužen, ali to je neprihvatljivo”, rekao je Anušić odgovarajući na pitanje o optužnicama koje stižu čak i 30 godina nakon sukoba.
“Podizati optužnice nakon tri decenije od završetka rata zahtijeva niz manipulacija. Nadam se da će se ovo pitanje što prije razriješiti jer ne vidim osnov da se danas ponovo pokreću procesi iz prošlih ratova. Hrvatska vojska je imala pozitivnu ulogu u Bosni i Hercegovini, pomogla je u njenom oslobađanju, i ko to osporava – taj iskrivljuje istorijske činjenice”, odlučno je poručio ministar Anušić.
