Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je rezoluciju kojom se trgovina robljem označava kao “najveći zločin protiv čovječnosti”, što predstavlja važan korak za koji zagovornici vjeruju da može otvoriti put ka pravdi i historijskom pomirenju.
Rezoluciju je predložila Gana, a njome se države članice UN-a pozivaju da razmotre upućivanje izvinjenja za trgovinu robljem, kao i mogućnost doprinosa fondu za reparacije, iako konkretni iznosi nisu navedeni. Prijedlog je usvojen sa 123 glasa za, dok su tri države – Sjedinjene Američke Države, Izrael i Argentina – glasale protiv. Ukupno 52 zemlje bile su suzdržane, među njima i Velika Britanija te članice Evropske unije, prenosi BBC.
Zemlje poput Velike Britanije godinama odbijaju ideju finansijskih reparacija, uz obrazloženje da današnje institucije ne mogu snositi odgovornost za historijske nepravde. Ipak, ministar vanjskih poslova Gane, Samuel Okudzeto Ablakva, uoči glasanja poslao je drugačiju poruku.
“Afrički lideri ne traže novac za sebe”
– Želim biti jasan, afrički lideri ne traže novac za sebe. Zahtijevamo odštetu i tražimo pravdu za žrtve, kao i podršku za obrazovne fondove, zaklade i programe stručnog osposobljavanja – rekao je Ablakva.
Kampanja za reparacije u posljednjim godinama dobija sve veću podršku, a “reparativna pravda” bila je i zvanična tema Afričke unije za 2025. godinu.
Između 1500. i 1800. godine, procjenjuje se da je između 12 i 15 miliona ljudi nasilno odvedeno iz Afrike u Amerike, gdje su bili prisiljeni na ropski rad. Više od dva miliona njih izgubilo je život tokom transporta.
U rezoluciji, koju podržavaju Afrička unija i Karipska zajednica, navodi se da posljedice ropstva i dalje postoje kroz rasne nejednakosti i nerazvijenost koje pogađaju Afrikance i ljude afričkog porijekla širom svijeta.
Povrat opljačkanih artefakata
– Brojne generacije i dalje trpe isključenost i rasizam zbog transatlantske trgovine robljem, koja je milione ljudi otrgnula od kontinenta i gurnula ih u siromaštvo – izjavio je Ablakva za BBC.
Gana, kao jedna od glavnih polazišnih tačaka trgovine robljem, već duže vrijeme predvodi inicijative za reparacije. Duž njene obale i danas postoje utvrde u kojima su hiljade porobljenih Afrikanaca držane u nehumanim uslovima.
Rezolucija također poziva na povrat kulturnih artefakata koji su tokom kolonijalne ere odneseni iz zemalja porijekla.
– Želimo povrat svih opljačkanih artefakata koji predstavljaju našu baštinu, kulturu i duhovnost. Svi ti predmeti, ukradeni tokom vijekova kolonijalne ere, moraju biti vraćeni – poručio je Ablakva.
Kritike na račun Trumpove administracije
Predsjednik Gane, Džon Dramani Mahama, izjavio je u UN-u da je ova rezolucija “historijska” i da predstavlja “zaštitu od zaborava”. Istovremeno je kritikovao administraciju Donalda Trumpa zbog, kako je naveo, “normalizacije brisanja crnačke historije”.
Od povratka na vlast, američki predsjednik je, prema kritikama, targetirao kulturne i historijske institucije zbog promovisanja onoga što naziva “antiameričkom ideologijom”. Njegove odluke dovele su do poteza poput obnove spomenika Konfederacije i pokušaja uklanjanja izložbi o ropstvu u Filadelfiji.
– Takva politika postaje obrazac za druge vlade, ali i za neke privatne institucije – zaključio je Mahama.
