Amerikanci upozorili Evropu: Ruski dronovi mogli bi biti lansirani s trgovačkih brodova u Mediteranu

Američke obavještajne službe upozorile su nekoliko evropskih vlada na mogućnost novih ruskih napada dronovima, a među mogućim scenarijima navodno se razmatra i korištenje malih bespilotnih letjelica lansiranih s mora.

Prema informacijama koje je objavio španski list El Mundo, među potencijalno ugroženim zemljama spominju se Španija, Francuska i Italija.

Važno je, međutim, naglasiti da iz Washingtona zasad nije javno potvrđeno postojanje konkretnog plana za takav napad. Riječ je o obavještajnom upozorenju i mogućem scenariju koji je, prema navodima španskog lista, podijeljen s evropskim vladama.

Dronovi skriveni u brodskim kontejnerima

Prema informacijama El Munda, jedan od mogućih scenarija podrazumijevao bi korištenje trgovačkih brodova za transport i lansiranje manjih dronova.

Letjelice bi, prema toj procjeni, mogle biti skrivene u brodskim kontejnerima, a potom lansirane s mora u blizini ciljanih područja.

„Koristit će dronove lansirane s mora, skrivene u brodskom kontejneru; uopće nije teško“, kazao je za El Mundo anonimni izvor blizak litavskom Ministarstvu odbrane.

Ako bi takav scenario bio realizovan, prednost manjih dronova bila bi upravo u tome što ih je lakše transportovati i sakriti nego velike bespilotne letjelice.

Gerbera umjesto Šahida

Prema objavljenim informacijama, u takvoj operaciji mogle bi biti korištene ruske bespilotne letjelice Gerbera.

Riječ je o manjim dronovima dugim oko dva metra, s rasponom krila od približno 2,5 metra i težinom do oko 18 kilograma. Njihova deklarisana maksimalna brzina iznosi približno 160 kilometara na sat, dok se domet, zavisno od konfiguracije i uslova, navodi do oko 600 kilometara.

U odnosu na veće dronove tipa Šahid i Geran, Gerbera je znatno pogodnija za transport i skriveno lansiranje.

Prema procjeni iz izvještaja, trgovački brod mogao bi prevoziti veći broj takvih letjelica, čime bi potencijalni napad mogao biti izveden iz pravca koji je teže unaprijed povezati s konkretnom lokacijom.

Gerbera pritom nema razornu moć velikih borbenih sistema. Međutim, i manji dron može izazvati požar, oštetiti infrastrukturu ili privremeno poremetiti rad aerodroma i luka.

Upravo takav napad mogao bi imati posljedice koje nisu samo materijalne, već i psihološke, političke i ekonomske.

Zašto se spominju Španija, Francuska i Italija?

Prema analizi El Munda, izbor Španije, Francuske i Italije nije slučajan.

Sve tri zemlje trebale bi ući u važna izborna razdoblja tokom 2027. godine, a autor procjenjuje da bi Moskva eventualne incidente mogla pokušati iskoristiti za produbljivanje podjela unutar evropske javnosti i slabljenje podrške Ukrajini.

U tekstu se također navode političke snage i stavovi u Francuskoj i Italiji koji su, prema procjeni autora, bliži interesima Kremlja. To, međutim, predstavljaju procjene izvora i autora teksta, a ne službeni stavovi vlada tih država.

Britanski analitičar Keir Giles upozorava da udaljenost neke države od ruske granice sama po sebi ne predstavlja garanciju sigurnosti.

„Neće nužno biti meta zemalja na prvoj crti bojišnice. Meta će biti gdje god je najslabija tačka Europe“, rekao je Giles.

On posebno upozorava na države poput Ujedinjenog Kraljevstva i Španije, za koje smatra da nisu razvile integrisane sisteme protivzračne i protivraketne odbrane koji bi u potpunosti odgovarali ruskoj prijetnji.

Niz incidenata povećao zabrinutost

Novo upozorenje dolazi nakon niza incidenata koji su posljednjih mjeseci povećali zabrinutost evropskih država zbog ruskih bespilotnih letjelica i mogućih hibridnih operacija.

Jedan od najznačajnijih slučajeva bio je ulazak većeg broja ruskih dronova u poljski zračni prostor. Nakon toga zabilježeni su i drugi incidenti u istočnoj Evropi.

Upozorenja evropskih zvaničnika dodatno su pojačana nakon incidenata u zračnom prostoru baltičkih država, kao i navoda o mogućem ruskom učešću u pojedinim sabotažnim aktivnostima.

Poljski premijer Donald Tusk ranije je upozorio da bi Rusija mogla pokušati izvesti napade dronovima ili projektilima na članice NATO-a koje podržavaju Ukrajinu, uključujući scenarij u kojem bi se eventualni napad pokušao predstaviti kao slučajan događaj.

U pozadini i put direktora CIA-e u Moskvu

El Mundo svoje najnovije informacije povezuje i s ranijim putovanjem direktora CIA-e Johna Ratcliffea u Moskvu.

Reuters je potvrdio da je Ratcliffe 25. augusta boravio u ruskoj prijestolnici na sastancima koji prethodno nisu bili javno najavljeni.

CBS News i Radio Slobodna Evropa kasnije su objavili navode izvora prema kojima je jedna od poruka koju je Ratcliffe prenio Moskvi bila i upozorenje protiv eventualnih napada na članice NATO-a.

Prema novim informacijama El Munda, baltičke države bile su unaprijed obaviještene o njegovom putovanju, dok su informacije o mogućem scenariju napada u Mediteranu naknadno podijeljene i sa Španijom, Francuskom i Italijom.

Dodatnu pažnju izazvala je i objava ruskog Telegram kanala Rybar, koji je 19. septembra objavio kartu Mediterana uz tekst o mogućim francuskim metama.

U toj objavi spominju se industrijska postrojenja, vojne baze, nuklearne elektrane i petrokemijski kompleksi na jugu Francuske.

Sama objava, međutim, nije dokaz da postoji konkretan ruski plan napada. Ona predstavlja tek jedan od elemenata zbog kojih se u evropskim sigurnosnim krugovima potencijalni scenariji pomno analiziraju.

Cilj ne bi morao biti samo materijalna šteta

Ako su obavještajne procjene o mogućoj operaciji tačne, eventualni napad malim dronovima ne bi nužno bio usmjeren na uništavanje velikih objekata.

Jednako važan cilj mogao bi biti stvaranje osjećaja nesigurnosti među stanovništvom, izazivanje poremećaja u saobraćaju i privredi te testiranje sposobnosti evropskih država da otkriju i zaustave takve prijetnje.

Evropske vlade i sigurnosni stručnjaci posljednjih mjeseci sve češće upozoravaju upravo na kombinaciju vojnih, obavještajnih i sabotažnih aktivnosti koje bi mogle imati cilj slabljenja evropske podrške Ukrajini i stvaranja podjela unutar NATO-a.

Litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys u tom je kontekstu poručio:

„Rusija se neće skrivati. Jednostavno moramo izbjeći posljedice.“