U prilogu se ističe da zahtjevi za izmjenama izbornog zakonodavstva ne dolaze samo iz hrvatskih političkih krugova, nego se pozivaju i na određene odluke i stavove domaćih i međunarodnih pravosudnih institucija. Također se navodi da izostanak političkog dogovora dodatno doprinosi dugotrajnoj političkoj krizi i institucionalnim blokadama.
Predsjednik HRS-a Slaven Raguž smatra da je problem mnogo širi od samog izbornog sistema.
„Ustavno-pravna neravnopravnost hrvatskog naroda je posljedica, dok je uzrok nepostojanje konsenzusa o konceptu BiH kao države. Očigledno je da okolnosti nameću zaključak kako je ovakva BiH neodrživa, a cijenu plaća najmalobrojniji konstitutivni narod“, izjavio je Raguž.
U prilogu se navodi da pitanje legitimnog političkog predstavljanja ostaje jedno od ključnih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini, dok pojedini analitičari smatraju da osporavanje tog principa dodatno produbljuje političke nesuglasice.
Politolog Danijel Vidović podsjetio je i na ranije političke dogovore.
„Sjetimo se da su 2013. godine u Briselu svi potpisali legitimno političko predstavljanje“, rekao je Vidović.
Dio odgovornosti, prema sagovornicima iz priloga, pripisuje se i međunarodnoj zajednici, za koju smatraju da je godinama podržavala određene političke modele.
Govoreći o budućim političkim odnosima, Raguž je poručio da je potrebno pronaći način usklađivanja domaćih interesa s međunarodnim politikama.
Vidović upozorava da bi dugotrajno zadržavanje postojećeg stanja moglo dodatno produbiti političke podjele.
„Legitimno je zastupati stav da takvo stanje zahtijeva alternativu – bilo kroz preustroj s federalnim jedinicama s hrvatskom većinom ili kroz druga politička rješenja ukoliko se ovakvo stanje nastavi“, naveo je Vidović.
