Njemački kancelar Friedrich Merz doputovao je u Washington, gdje se sastao s američkim predsjednikom Donald Trump u Bijela kuća, nakon što je javno izrazio razumijevanje za američko-izraelsku vojnu kampanju usmjerenu protiv iranskog režima, piše Financial Times.
Merz je ranije sugerirao da su napadi u kojima je ubijen ajatolah Ali Khamenei bili opravdani, dok je istovremeno kritikovao uzvratne poteze Teherana. Njegove izjave izazvale su pažnju u evropskim političkim krugovima, s obzirom na to da je Njemačka godinama isticala važnost međunarodnog prava i diplomatskih rješenja.
„Međunarodna pravila imaju relativno mali učinak – tim više kada kršenja nose malo posljedica“, izjavio je Merz, dodajući da sada nije vrijeme za javno podučavanje saveznika. Prema njegovim riječima, iako postoje određene rezerve, Berlin dijeli dio ciljeva Washingtona i Tel Aviva.
Ovakav pristup predstavlja određeni zaokret u odnosu na ranije njemačke pozicije. Berlin je 2003. zajedno s Parizom kritikovao američku intervenciju u Iraku, a 2015. je učestvovao u pregovorima o nuklearnom sporazumu s Teheranom. Sada, međutim, pojedini političari iz Merzove Kršćansko-demokratska unija ističu da je riječ o pragmatičnoj realpolitici u kontekstu globalnih sigurnosnih izazova.
Reakcije unutar Evrope bile su podijeljene. Španski premijer Pedro Sánchez osudio je američke udare, dok je britanski premijer Keir Starmer poručio da London ne podržava „promjenu režima iz zraka“. Italijanska premijerka Giorgia Meloni izrazila je podršku iranskom civilnom stanovništvu, naglašavajući humanitarnu dimenziju krize.
Merz se, kao prvi evropski lider koji se sastao s Trumpom nakon ubistva Khameneija, nada da će njegov stav o Iranu pomoći u smirivanju američkog pritiska u vezi s Ukrajinom i trgovinskim pitanjima. Uoči posjete Washingtonu razgovarao je i s ukrajinskim predsjednikom Volodimir Zelenski o američko-ruskim pregovorima i isporuci sistema protuzračne odbrane Patriot Kijevu.
Kancelar je također poručio da bi Evropa mogla imati ulogu u stabilizaciji Bliskog istoka nakon završetka vojne kampanje, uključujući podršku eventualnoj demokratskoj tranziciji u Iranu. Upoređujući situaciju, naveo je da ruski rat protiv Ukrajine i politika Teherana prema Izraelu predstavljaju, prema njegovoj ocjeni, ozbiljna kršenja međunarodnog poretka.
