Irak je napravio značajan sigurnosni i politički zaokret nakon što je Iračko vijeće za nacionalnu sigurnost odobrilo Snage narodne mobilizacije da odgovore na napade Sjedinjene Američke Države i Izrael. Ova odluka u praksi predstavlja formalno davanje ovlaštenja paravojnim strukturama za djelovanje, što analitičari tumače kao ozbiljnu eskalaciju i potencijalni ulazak Iraka u širi regionalni sukob.
Istovremeno, vlasti u Bagdadu pozvale su američkog vršioca dužnosti ambasadora na razgovor, izražavajući nezadovoljstvo zbog nedavnih zračnih udara na položaje PMF-a. Ovi potezi ukazuju na rastuće tenzije između Iraka i SAD-a, ali i na sve složeniju sigurnosnu dinamiku u zemlji.
Snage narodne mobilizacije predstavljaju savez više desetina milicijskih grupa, od kojih su mnoge ideološki i operativno bliske Iran. Iako su formalno integrirane u iračke sigurnosne strukture još 2016. godine, njihovo djelovanje često se posmatra kao paralelno s državnim institucijama. Upravo zbog toga, odluka Vijeća za nacionalnu sigurnost da im da zvanično odobrenje za napade označava promjenu u dosadašnjoj politici, gdje takve aktivnosti nisu imale otvoreno državno pokriće.
Prema dostupnim informacijama, američke snage su 24. marta izvele zračne udare na ciljeve u Iraku, pri čemu je poginulo više od 20 osoba. Snage narodne mobilizacije saopćile su da je među poginulima bilo najmanje 15 njihovih pripadnika, a meta napada bio je komandni centar u provinciji Al-Anbar. Ovaj region već duže vrijeme važi za jedno od ključnih uporišta različitih oružanih grupa.
Uslijedili su i dodatni udari, uključujući napad na rezidenciju lidera PMF-a Falih al-Fajad u Mosul. Iako se on u trenutku napada nije nalazio na toj lokaciji, incident je dodatno pojačao zabrinutost zbog mogućeg ciljanja visokih zvaničnika. Paralelno s tim, u iračkom Kurdistanu zabilježen je napad balističkim projektilima u kojem je poginulo više pripadnika Pešmerge.
Na terenu su primijećene i aktivnosti američkih borbenih aviona tipa A-10 Thunderbolt II, koji su, prema izvještajima, djelovali protiv položaja proiranskih milicija u blizini Mosula. Ove operacije dolaze u trenutku kada se govori o mogućem djelimičnom povlačenju američkih snaga iz Iraka, što dodatno komplikuje sigurnosnu sliku.
Odluka da se PMF-u da puno ovlaštenje za odmazdu protiv SAD-a i Izraela predstavlja presedan u savremenoj iračkoj politici. Time je Bagdad, prema ocjenama analitičara, načinio korak ka otvorenijem uključivanju u regionalni sukob, što može imati dugoročne posljedice po stabilnost zemlje.
U širem kontekstu, ovaj razvoj događaja dodatno povećava rizik od regionalne eskalacije, s obzirom na već postojeće napetosti između Irana, SAD-a i njihovih saveznika. Situacija ostaje izuzetno neizvjesna, dok međunarodna zajednica pomno prati daljnji razvoj događaja.
