Odluke koje je Narodna skupština Republike Srpske donijela tokom posljednje sjednice izazvale su burne reakcije širom Bosne i Hercegovine. Dok vladajući blok tvrdi da je riječ o „racionalnom političkom zaokretu“, opozicija u RS-u i brojni predstavnici stranaka iz Federacije BiH to nazivaju — kapitulacijom dvodecenijske politike.
Na istoj sjednici, poslanici su izabrali Anu Trišić-Babić za vršioca dužnosti predsjednika RS-a, ali su istovremeno stavili van snage većinu zakona i zaključaka koji su u prethodne dvije godine dovodili do pravnih i političkih sukoba sa institucijama Bosne i Hercegovine i međunarodnom zajednicom.
Za opoziciju, to je jasan znak da je SNSD na čelu s Miloradom Dodikom pristao na političku trgovinu, čime su — kako tvrde — interesi Republike Srpske žrtvovani zarad ličnih i stranačkih ciljeva.
„Kažu Amerikanci — disappear — nestani. Tu poruku je, po svemu sudeći, dobio Dodik. Sve je urađeno u žurbi, s rokom do subote naveče“, izjavio je Nebojša Vukanović, poslanik Liste za pravdu i red.
Slično mišljenje dijeli i Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta, koja tvrdi da su odlukama skupštine trajno zatvorena pitanja koja se tiču Ustavnog suda BiH, stranih sudija i državne imovine, čime je — po njenom mišljenju — „Republika Srpska izgubila priliku da o tim temama više pregovara“.
Istovremeno, u javnosti se sve glasnije govori da je aktuelni politički zaokret rezultat tajnih dogovora u Washingtonu, gdje je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović u posljednjih nekoliko mjeseci imala više sastanaka s američkim zvaničnicima.
Cvijanović je, u jednom od svojih posljednjih istupa, istakla da se njen „strateški cilj“ sada temelji na izgradnji odnosa sa SAD-om, uz Srbiju i Rusiju.
„Moj politički cilj je, osim Srbije i Rusije, i Amerika. Taj krug je započeo s Amerikom, i neće se zatvoriti dok se opet ne zaokruži Amerikom“, rekla je Cvijanović, dajući time do znanja da je Banjaluka spremna na novi pravac saradnje.
Ipak, i u redovima vlasti nije izostalo nezadovoljstvo. Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS-a, javno je priznao da ima lične dileme:
„Jutros u crkvi preispitujem osjećanja. Nisam ponosan na odluke Skupštine, ali sam svjestan da moramo tražiti rješenje. Srpska je iznad nas svih i biće je i poslije nas.“
Politički analitičari smatraju da je ovakav preokret tipičan za SNSD, koji je tokom godina, kako navode, više puta mijenjao kurs u skladu s međunarodnim pritiscima.
„Zbog manjka transparentnosti teško je reći da li se iza ovih odluka krije nešto mnogo dublje — možda politička trgovina ili čak ekonomski interesi povezani s resursima poput litijuma. Ovo jeste svojevrsna kapitulacija, ali mislim da još nismo vidjeli sve posljedice“, izjavio je Mladen Bubonjić, politički analitičar.
Zanimljivo je da posljednje odluke iz Banjaluke nisu naišle na odobravanje ni u Beogradu. Aleksandar Vulin, dugogodišnji saradnik srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, ocijenio je da je „politička borba za pozicije Republike Srpske doživjela težak poraz“.
Uprkos tome, Dodik i njegovi saradnici insistiraju da se ne radi o porazu, već o „racionalnoj odluci koja će omogućiti pravno i političko funkcionisanje RS-a bez pritisaka i tenzija“. No, za opoziciju i većinu analitičara, to je više nego očigledan znak da je dvodecenijska politika konfrontacije i izolacije doživjela svoj kraj — i to ne pobjedom, nego tiho, kroz institucionalno povlačenje i politički preokret.
