Nakon višemjesečnih apela međunarodnih institucija i zapadnih vlada, kritike izraelskih vojnih aktivnosti u Gazi sada dolaze i iz samog vrha izraelske opozicije.
Yair Golan, lider opozicije i bivši generalmajor izraelske armije, poručio je da je Izrael još prošle godine ostvario glavni vojni cilj – eliminaciju borbenih kapaciteta Hamasa – te da se nastavak sukoba koristi u svrhu političkog opstanka premijera Benjamina Netanyahua.
“Cilj rata, uništiti vojne sposobnosti Hamasa, postigli smo već u maju i junu prošle godine. Od tada u ovom ratu ima sve manje strateških ciljeva. Ovo više nije rat iz nužde. Glavni cilj sada nije ni oslobađanje talaca, već političko preživljavanje vlade. Razumna zemlja ne ratuje protiv civila, ne ubija bebe iz zabave i ne postavlja si za ciljeve protjerivanja stanovništva”, izjavio je Golan, upozorivši da Izrael sve više gubi moralni orijentir i da prijeti da upadne u međunarodnu izolaciju.
Golan u svojim stavovima nije usamljen. Bivši izraelski premijer Ehud Olmert također je izrazio zabrinutost, istakavši da Izrael opasno korača ka zoni mogućeg činjenja ratnih zločina. On je naglasio da veliki broj ubijenih nedužnih Palestinaca, ali i izraelskih vojnika, ukazuje na “rat bez svrhe”. “Borimo se protiv terorizma, ali civilno stanovništvo ne smije biti meta”, rekao je Olmert u intervjuu za BBC.
Ovakve izjave izazvale su oštre reakcije iz redova vladajuće koalicije. Ministar obrazovanja Yoav Kisch optužio je opoziciju da “vrijeđa izraelske vojnike”, dok je zastupnica May Golan ustvrdila da u Gazi ima “tačno 58 nevinih civila”. Poslanik Likuda Nissim Vaturi otišao je korak dalje, nazivajući Golana i Olmerta “Hamasovim portparolima”.
Teška humanitarna situacija
U međuvremenu, situacija u Gazi je sve alarmantnija. Prema izvještajima Ujedinjenih nacija, većina stanovništva je bez osnovnih sredstava za život, dok pomoć koja dolazi uglavnom ne stiže do onih kojima je najpotrebnija. Izrael tvrdi da je omogućio dostavu humanitarne pomoći – posljednjih dana ušlo je 93 kamiona s hranom, lijekovima i brašnom – no organizacije koje djeluju na terenu upozoravaju da je to “kap u moru”.
Izraelski vojni analitičar Tamir Heyman upozorio je da država mora snositi odgovornost za stanje u Gazi.
“Namjerno izazivanje gladi smatra se ratnim zločinom prema međunarodnom pravu, i to može dovesti do ozbiljnih posljedica, uključujući međunarodne sankcije”, poručio je Heyman.
Pritisak sa Zapada i najava sankcija
Evropska unija i brojne zapadne države preispituju svoj odnos s Izraelom. Holandija je optužila Izrael za kršenje osnovnih odredbi Sporazuma o pridruživanju s EU, dok je Evropska komisija poručila da će privilegije iz tog sporazuma biti suspendovane ukoliko se politika prema Gazi ne promijeni. Velika Britanija je, u znak protesta, zaustavila pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini i uvela sankcije koje se odnose na naselja na okupiranoj Zapadnoj obali. Premijer Keir Starmer izjavio je u britanskom parlamentu da je „patnja djece u Gazi neizdrživa“ i ponovio poziv na hitan prekid neprijateljstava.
Zajedničko saopćenje premijera Velike Britanije, predsjednika Francuske i premijera Kanade upozorava da će, ukoliko se nastavi vojna operacija i blokada pomoći, uslijediti “nove konkretne mjere”.
Bez napretka u pregovorima
Iako postoji posrednička uloga SAD-a, Katara i Egipta, razgovori s Hamasom su u zastoju. Izrael je povukao svog pregovarača iz Katara na konsultacije, dok kabinet premijera Netanyahua tvrdi da Hamas odbacuje trenutni prijedlog sporazuma. Ministar vanjskih poslova Katara potvrdio je da trenutno nema pomaka u pregovorima.
U isto vrijeme, izraelske trupe nastavljaju operacije na terenu, broj žrtava i dalje raste, a Gazu sve više prekrivaju ruševine. Unutar izraelskog društva, tenzije rastu, a politička scena se sve više lomi pod pritiskom rata bez jasnog cilja i bez nagovještaja njegovog skorog kraja.
