U intervjuu koji je dao za rusku državnu televiziju Rusija 24, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovo je poslao poruke koje se otvoreno kose s politikama Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, dodatno produbljujući sumnje da je proces takozvane deeskalacije u Bosni i Hercegovini bio tek privremen manevar. Iz Dodikovih istupa jasno se može zaključiti da on nema namjeru odustati od svoje proruske, antievropske i destabilizirajuće političke linije.
Podsjetimo, američka administracija je nedavno ukinula sankcije Miloradu Dodiku i većem broju zvaničnika Republike Srpske, nakon što je, prema tvrdnjama iz Washingtona, postignut dogovor o smirivanju političkih tenzija. U okviru tog procesa, vlasti u RS povukle su niz zakona koje je Narodna skupština RS prethodno usvojila, a koji su ocijenjeni kao protuustavni i prijetnja stabilnosti BiH. Međutim, Dodikovi javni nastupi nakon toga, posebno u međunarodnom kontekstu, bacaju ozbiljnu sumnju na iskrenost tog dogovora.
U intervjuu za Rusija 24, Dodik je prvo stao u odbranu ruskog predsjednika Vladimira Putina, kritikujući Evropsku uniju zbog, kako je naveo, iracionalnog okrivljavanja Rusije za sve probleme na kontinentu. Posebno se osvrnuo na odluku evropskih država da se odreknu ruskih energenata, ocijenivši je kao stratešku grešku. Ovakve izjave dolaze u trenutku kada SAD snažno zagovaraju energetsku diversifikaciju u regionu, uključujući i izgradnju Južne interkonekcije u BiH, s ciljem smanjenja zavisnosti od ruskog gasa.
Još problematičnije poruke Dodik je uputio kada je Bosnu i Hercegovinu nazvao „propalim projektom“, tvrdeći da ona nikada nije mogla funkcionirati kao država. U tom kontekstu, poručio je da je „vrijeme da se Srbi odreknu BiH“, opisujući političku situaciju kao „narodnooslobodilačku borbu“, doduše političkim sredstvima. Takva retorika direktno je suprotna stavovima SAD-a, koje kontinuirano naglašavaju podršku teritorijalnom integritetu, suverenitetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine.
Dodik je dodatno kritikovao Dejtonski mirovni sporazum, tvrdeći da je njegova „najveća slabost“ to što je omogućio opstanak BiH. Ove izjave dolaze svega nekoliko sedmica nakon obilježavanja 30. godišnjice Dejtonskog sporazuma upravo u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su i republikanski i demokratski kongresmeni isticali Dejton kao jedan od ključnih diplomatskih uspjeha američke vanjske politike.
S obzirom na Dodikovo kontinuirano osporavanje evropskog puta BiH, otvoreno koketiranje s ruskim interesima i sve izraženiji antidejtonski narativ, u političkim krugovima se sve češće postavlja pitanje koliko će Sjedinjene Američke Države biti spremne tolerisati ovakvo ponašanje. Posebno imajući u vidu da Dodikovi potezi ne ugrožavaju samo unutrašnju stabilnost BiH, već i šire interese SAD-a na Zapadnom Balkanu, gdje Washington nastoji očuvati mir, sigurnost i geopolitičku ravnotežu.
