Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas nije iskoristilo posljednju realnu priliku da, uoči sjednice Evropskog vijeća zakazane za 18. i 19. decembar, donese odluke koje bi mogle otvoriti vrata početku pristupnih pregovora s Evropskom unijom. Razlog je ponovna blokada ministara iz reda SNSD-a, koje je imenovao Milorad Dodik, a koji su odbili da se na sjednici uopće raspravlja o dva ključna reformska zakona od presudnog značaja za evropski put BiH.
Na dnevnom redu sjednice, koju je još prošle sedmice najavila predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, kao prve tačke trebali su se naći nacrti zakona o Sudu Bosne i Hercegovine te o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), kao i odluka o uspostavi Ureda glavnog pregovarača za pregovore s Evropskom unijom. Međutim, do rasprave o tim pitanjima nije došlo zbog ultimatuma ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staše Košarca i ministra finansija i trezora Srđana Amidžića.
Košarac i Amidžić su, kao i u prethodna dva navrata, zaprijetili obaranjem dnevnog reda ukoliko se ove tačke nađu pred ministrima, čime bi sjednica praktično bila onemogućena. Kako bi izbjegla potpuni zastoj, Borjana Krišto je povukla prijedlog da se o spornim, ali suštinski najvažnijim temama raspravlja, pa se Vijeće ministara na kraju bavilo isključivo informacijama i prijedlozima sporazuma manjeg političkog značaja.
Na ovaj način, reformski procesi su faktički zaustavljeni, a odgovornost za blokadu ponovo se vezuje za političke stavove Milorada Dodika i struktura vlasti u Republici Srpskoj, koje su i dalje pod snažnim njegovim utjecajem. Vlasti RS-a otvoreno izražavaju nezadovoljstvo nacrtima zakona koje je pripremilo Ministarstvo pravde BiH, a koji su zasnovani na preporukama Evropske komisije. Paralelno s tim, insistiraju da funkciju glavnog pregovarača s EU preuzme kadar iz SNSD-a, što stranke bošnjačko-građanskog bloka u vladajućoj koaliciji odlučno odbijaju.
U ovom trenutku ne postoje nikakve jasne naznake kada bi zakoni o Sudu BiH i VSTV-u mogli ponovo doći na dnevni red Vijeća ministara, niti kada bi eventualno mogli biti upućeni u parlamentarnu proceduru. Izvjesno je, međutim, da Bosna i Hercegovina u 2026. godinu ulazi bez konkretnih izgleda za formalni početak pristupnih pregovora s Evropskom unijom.
Podsjetimo, BiH je još u martu 2024. godine dobila uslovno zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, ali od tada nije ostvaren gotovo nijedan značajniji pomak. Zbog kontinuiranih političkih blokada i izostanka reformi, Bosna i Hercegovina se, zajedno s Kosovom, trenutno nalazi na samom začelju procesa evropskih integracija među državama zapadnog Balkana.
