Dopisnik Nova TV iz Washington Ivica Puljić komentarisao je najnovija geopolitička dešavanja na Bliskom istoku, s posebnim fokusom na situaciju u Hormuški tjesnac, jednom od najvažnijih energetskih plovnih puteva na svijetu. Prema njegovim riječima, trenutna sigurnosna situacija u tom području i dalje je napeta, ali međunarodni pomorski promet još uvijek nije u potpunosti zaustavljen, iako se odvija uz određena ograničenja i pojačane mjere opreza.
Puljić je naveo da je predsjednik Sjedinjene Američke Države Donald Trump najavio mogućnost dodatnih sigurnosnih mjera s ciljem zaštite međunarodnog pomorskog saobraćaja kroz ovaj strateški prolaz koji povezuje Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom. Kroz taj tjesnac svakodnevno prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom, zbog čega svaka destabilizacija tog područja može imati ozbiljne posljedice po globalno tržište energije.
“Predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je da bi, ukoliko bude potrebno, američka mornarica mogla pratiti tankere kroz tjesnac kako bi se smanjile potencijalne prijetnje iz Iran. Promet nije potpuno obustavljen, ali je značajno ograničen”, rekao je Puljić.
On je dodatno objasnio da su u regiji aktivirane i mjere takozvanog “aktivnog odvraćanja”, koje uključuju vojne i sigurnosne operacije s ciljem zaštite pomorskih ruta. Prema njegovim riječima, snage Sjedinjene Američke Države i Izrael provode operacije kojima nastoje neutralizirati potencijalne prijetnje objektima i instalacijama koje bi mogle ugroziti sigurnost plovidbe kroz ovaj izuzetno važan međunarodni plovni put.
Diplomatski pritisci velikih sila
Puljić je istakao da pored vojnih aktivnosti važnu ulogu imaju i diplomatski napori velikih svjetskih sila. Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica pokušava spriječiti eventualno zatvaranje Hormuški tjesnac jer bi takav scenario imao snažne posljedice po globalnu ekonomiju.
“Velike svjetske sile koriste diplomatske kanale kako bi osigurale da Hormuški tjesnac ostane otvoren za međunarodni saobraćaj, jer bi njegovo zatvaranje moglo dovesti do naglog rasta cijena nafte, potencijalno i iznad 100 dolara po barelu”, objasnio je Puljić.
Posebno je naglasio ulogu Kina, koja je jedan od najvećih svjetskih uvoznika energenata i značajan kupac iranske nafte. Prema njegovim riječima, Peking kroz diplomatske kanale također nastoji uticati na smirivanje situacije u regiji jer ima snažne ekonomske i energetske interese u stabilnosti tog dijela svijeta.
Brze promjene cijena goriva
Puljić je naveo i konkretan primjer iz svakodnevnog života u Virginia, koji pokazuje koliko brzo tržište reaguje na političke i vojne napetosti.
“U srijedu ujutro galon benzina na pumpi u mojoj blizini u Virginiji koštao je 2,38 dolara, dok je već predvečer cijena porasla na 3,12 dolara”, istaknuo je, naglašavajući kako geopolitičke krize gotovo trenutno utiču na cijene energenata.
Mogući politički efekti u SAD-u
Puljić je također upozorio da bi eskalacija sukoba mogla imati značajan uticaj i na unutrašnju političku scenu u Sjedinjene Američke Države. Prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja, veliki dio američkih građana ne podržava širenje vojnog sukoba, posebno mogućnost direktnog angažmana američkih kopnenih snaga u Iranu.
S obzirom na to da se predsjednički izbori u SAD-u održavaju u novembru, pitanje eventualnog slanja vojnika u Iran moglo bi postati jedna od ključnih tema političke kampanje u narednim mjesecima.
Puljić zaključuje da će daljnji razvoj događaja u Hormuški tjesnac imati presudan uticaj ne samo na sigurnosnu situaciju u regiji, već i na globalno tržište energije, međunarodne odnose i političku dinamiku unutar Sjedinjenih Američkih Država.
