Premijer Hrvatske Andrej Plenković odbacio je optužbe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je hrvatski državni vrh učestvovao u studentskim protestima u Srbiji, poručivši da Zagreb nema nikakav interes miješati se u unutrašnja pitanja susjedne države.
Plenković je Vučićeve tvrdnje nazvao „apsurdnim“ i „smiješnim tezama“, ističući da Hrvatska ne stoji iza protesta koji se posljednjih mjeseci održavaju u Srbiji.
Plenković: Ne miješamo se u unutrašnja pitanja Srbije
„Mi nemamo nikakav interes kao država baviti se unutarnjim pitanjima Srbije, a još manje biti nekakav lutkar iza scene koji povlači konce i organizira prosvjede“, rekao je Plenković.
Dodao je da su takve optužbe potpuno neutemeljene i da pokazuju pogrešno razumijevanje politike Hrvatske prema regionu.
Prema njegovim riječima, Zagreb se zalaže za stabilnost u susjedstvu, saradnju i rješavanje otvorenih pitanja, kao i za zaštitu prava hrvatske manjine u Srbiji, slično načinu na koji su prava srpske manjine uređena u Hrvatskoj.
Vučić optužio Hrvatsku za „obojenu revoluciju“
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ranije je izjavio da je Hrvatska, zajedno sa Sigurnosno-obavještajnom agencijom (SOA), učestvovala u pokušaju takozvane „obojene revolucije“ u Srbiji.
Vučić je to rekao tokom političkog skupa u Aranđelovcu, u vrijeme predizborne kampanje za lokalne izbore, tvrdeći da su hrvatske vlasti željele „Srbiju na koljenima“.
Pod pojmom „obojena revolucija“ vlasti u Srbiji opisuju studentski pokret koji je nastao nakon protesta izazvanih tragedijom na željezničkoj stanici u Novom Sadu u decembru 2024. godine, kada je u urušavanju nadstrešnice poginulo 16 osoba.
Vučić govorio i o novom naoružanju
Vučić je također nedavno izjavio da Srbija posjeduje nadzvučne balističke rakete zrak-zemlja, naglašavajući da Srbija nema namjeru napasti bilo koga.
Istovremeno je izrazio zabrinutost da bi Srbija u budućnosti mogla biti meta navodnog vojnog saveza između Hrvatske, Albanije i Kosova.
Ove izjave dodatno su podigle političke tenzije između Zagreba i Beograda, dok analitičari upozoravaju da retorika između dvije zemlje povremeno raste u periodima političkih kampanja i regionalnih sigurnosnih rasprava.