Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izjavio je da očekuje da će Hormuški moreuz uskoro ponovo biti potpuno otvoren za međunarodnu plovidbu, te da će u osiguravanju tog strateškog prolaza učestvovati više svjetskih država.
Govoreći o situaciji u Perzijskom zaljevu, Trump je naveo da bi zemlje koje su pogođene ograničenjem plovidbe kroz moreuz mogle poslati svoje ratne brodove kako bi osigurale sigurnost transporta energenata.
Očekuje podršku drugih država
„Mnoge zemlje, posebno one koje su pogođene iranskim pokušajem zatvaranja Hormuškog moreuza, poslat će ratne brodove, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, kako bi moreuz održali otvorenim i sigurnim“, rekao je Trump.
On je naveo da očekuje da bi među državama koje bi mogle učestvovati u takvoj operaciji mogle biti Kina, Francuska, Japan, Južna Koreja i Velika Britanija.
„Nadamo se da će Kina, Francuska, Japan, Južna Koreja, Velika Britanija i druge zemlje koje su pogođene ovim vještačkim ograničenjem poslati brodove u to područje kako Hormuški moreuz više ne bi bio prijetnja“, rekao je Trump.
Vojna operacija u regionu
Američki predsjednik je također tvrdio da su američke snage već uništile veliki dio iranskih vojnih kapaciteta, ali je upozorio da Iran i dalje može predstavljati prijetnju kroz manje napade.
„Njima je lako poslati jedan ili dva drona, postaviti minu ili lansirati raketu kratkog dometa duž tog plovnog puta“, rekao je Trump.
Dodao je da će Sjedinjene Američke Države nastaviti vojne operacije u regionu kako bi osigurale slobodu plovidbe kroz ovaj ključni pomorski koridor.
Stav Irana
Iranske vlasti u međuvremenu tvrde da Hormuški moreuz nije potpuno blokiran i da brodovi mogu prolaziti uz odobrenje iranskih snaga.
Prema dostupnim informacijama, posljednjih dana kroz ovaj strateški prolaz prošlo je nekoliko indijskih brodova i jedan turski brod, što ukazuje da plovidba nije u potpunosti zaustavljena, ali se odvija uz povećane sigurnosne kontrole.
Hormuški moreuz smatra se jednom od najvažnijih pomorskih ruta na svijetu jer kroz njega prolazi oko petine globalne trgovine naftom, zbog čega svaka kriza u tom području ima potencijalne posljedice za globalna energetska tržišta.

