Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić učestvovao je na Samitu Evropska unija – Zapadni Balkan, održanom u sjedištu Evropskog vijeća u Briselu, na poziv predsjednika Evropskog vijeća Antónija Coste i predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen.
U obraćanju liderima država članica EU i zemalja Zapadnog Balkana, Komšić je iznio otvoren i kritičan osvrt na trenutni status evropskih integracija Bosne i Hercegovine. Naglasio je da se BiH nalazi između potrebe za iskrenim suočavanjem s nedostatkom domaćih reformskih rezultata i sve izraženije neizvjesnosti same politike proširenja Evropske unije prema regionu.
Komšić je podsjetio da Vijeće ministara BiH nije uspjelo usvojiti ključne zakone iz oblasti pravosuđa, uključujući Zakon o sudovima i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, kao ni odluku o uspostavi Ureda glavnog pregovarača. Istakao je da je teško govoriti o napretku kada ni osnovni zahtjevi nisu ispunjeni, iako BiH još uvijek mora realizirati 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije iz 2019. godine.
Istovremeno je pozdravio dijelove nacrta zaključaka Evropskog vijeća koji potvrđuju jasnu evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, suverene i teritorijalno cjelovite države, kao i naglasak na potrebu osiguranja jednakosti svih građana kroz provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava, posebno grupe presuda Sejdić–Finci.
Komšić je istakao važnost unapređenja integriteta izbornog procesa prije Općih izbora 2026. godine te podsjetio da su u proteklom periodu ostvareni određeni tehnički pomaci, poput ratifikacije sporazuma s Eurojustom, privremene primjene sporazuma s Frontexom, kao i izmjena zakona o zaštiti ličnih podataka i graničnoj kontroli.
Naglasio je da je Reformska agenda usvojena u posljednjem trenutku kako bi se omogućila provedba Plana rasta za BiH, ali da ključne obaveze još nisu ispunjene, uključujući imenovanje koordinatora za Plan rasta, IPA koordinatora i izradu Nacionalnog plana usvajanja pravne stečevine EU.
Komšić je upozorio da je reformski proces u BiH i dalje blokiran, što ugrožava realizaciju Plana rasta, Zelene i Digitalne agende. Posebno je ukazao na političke opstrukcije u oblasti energetske sigurnosti, navodeći da je diversifikacija snabdijevanja plinom, uključujući Južnu plinsku interkonekciju prema LNG terminalu na Krku, predmet političkih uslovljavanja i etničkih pritisaka.
Dodao je da bi interes Sjedinjenih Američkih Država za učešće u izgradnji i upravljanju tim plinovodom mogao predstavljati potencijalno rješenje. Također je upozorio na dugogodišnje opstrukcije u finansiranju javnog servisa BHRT-a, koje bi mogle dovesti do njegovog gašenja.
Na kraju, Komšić je poručio da se rješenje za nagomilane probleme nalazi u jačanju demokratskih procesa, te je podsjetio na inicijativu Evropske komisije o „Evropskom demokratskom štitu“, usmjerenoj na zaštitu i jačanje demokratskih institucija unutar Evropske unije i šire.
