Iz Suda Bosne i Hercegovine su u detaljnom obrazloženju presude objasnili pravne posljedice koje će uslijediti za predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika (SNSD), ako presuda postane pravosnažna, što je izazvalo raspravu među pravnicima u posljednje vrijeme.
Sud je Dodika prvostepeno osudio na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja funkcije predsjednika RS-a zbog optužbe da je ometao sprovođenje odluka visokog predstavnika. Zabrana vršenja političke funkcije trenutno je predmet rasprava. Dok jedni smatraju da se ona odnosi isključivo na funkciju entitetskog predsjednika, drugi tvrde da se odnosi na sve političke funkcije. Takođe, diskutuje se o tome hoće li zabrana trajati šest godina ili kraće.
Iz Suda Bosne i Hercegovine su pojasnili da nisu donijeli posebnu odluku u vezi s prijedlogom Tužilaštva Bosne i Hercegovine o utvrđivanju pravnih posljedica presude. Objasnili su razloge svog postupanja.
“Pravne posljedice osude nisu kaznena sankcija, stoga se ne utvrđuju, ne izriču i ne unose u presudu, jer nastupaju automatski, prema zakonu. Zbog svoje prirode, one se razlikuju od kaznenih sankcija, kao što je mjera sigurnosti koja mora biti izrečena presudom da bi se primijenila”, naglasili su.
Kako su objasnili, nisu imali zakonsku osnovu za odlučivanje o prijedlogu Tužilaštva, jer u ovom slučaju postoji preklapanje između faktičkog stanja i potencijalne pravne posljedice presude, koja će nastupiti ako se steknu zakonski uslovi, zajedno s izrečenom mjerom sigurnosti. Istaknuli su da pravne posljedice osude nastupaju u zakonom predviđenom vremenskom periodu i opsegu, bez utjecaja na odluku suda.
Zatim su naglasili ključnu tačku u Dodikovom slučaju, oko koje se vodila rasprava:
“Smatramo da je važno naglasiti da pravne posljedice osude prestaju brisanjem osude, kako je to propisano čl. 121. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kao i to da se osuda ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje primjena mjera sigurnosti, kao što je navedeno u stavu 6. istog člana”, objasnili su.
Član 121. Krivičnog zakona propisuje da se osuda na novčanu kaznu i kaznu zatvora do jedne godine briše iz kaznene evidencije nakon pet godina od izvršenja, zastare ili oprosta kazne, ukoliko osuđeni ne počini novo krivično djelo u tom periodu. Stav 6. ovog člana nalaže da osuda ne može biti brisana iz kaznene evidencije dok traje primjena mjera sigurnosti, niti dok se potpuno ne provede oduzimanje imovinske koristi stečene krivičnim djelom.
Iz ovog je jasno da Milorad Dodik neće moći obavljati nijednu političku funkciju najmanje šest godina, ukoliko presuda postane pravosnažna i ostane identična prvostepenoj.
Podsjetimo, profesor krivičnog prava i delegat Vijeća naroda RS, Dževad Mahmutović (SDA), u gostovanju na Klix Studiju prošlog mjeseca rekao je: “Kada bi se gledala samo jednogodišnja kazna zatvora, ona bi bila izbrisana nakon pet godina. Međutim, u ovom slučaju postoji mjera sigurnosti, odnosno zabrana obavljanja funkcije, što znači da će se osuda brisati tek nakon isteka mjere sigurnosti, tj. nakon šest godina”. Na pitanje da li to znači da Dodik neće moći obavljati nijednu javnu funkciju šest godina, odgovorio je potvrdno.