Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto, obratila se medijima po završetku današnje sjednice ovog državnog tijela.
Na početku se osvrnula na usvajanje Nacrta zakona koji se odnosi na vođenje upravnog postupka, a komentirajući ostale tačke dnevnog reda, posebno je naglasila raspravu koja se vodila o informacijama u vezi sa poteškoćama koje imaju prijevoznici – temu o kojoj je prethodno govorio ministar saobraćaja i veza, Edin Forto.
Pored toga, Krišto je skrenula pažnju i na usvajanje niza finansijskih ugovora, kao i na Prijedlog izmjena pravilnika koji se odnosi na internu organizaciju Ureda pravnih zastupnika Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava.
“Ovim prijedlogom je otvoren put ka imenovanju novih agenata na ovu poziciju”, navela je Krišto.
Istakla je i da će 11. juna biti upriličeno potpisivanje sporazuma sa Frontexom, koji je prethodno usaglašen, te je ovaj datum označila kao “izrazito važan.”
“To su stvari koje će na operativnom nivou, između sigurnosnih institucija BiH i Evropske unije, značajno pomoći u upravljanju migrantskim tokovima i suzbijanju nelegalnog useljavanje i borbi protiv prekograničnog kriminala”, rekla je.
Krišto je potom otvorila prostor za pitanja novinara, od kojih se prvo odnosilo na slučaj “Viaduct”, odnosno prijedlog odluke koji je stigao iz Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na razmatranje ministrima.
“Vijeće ministara je uradilo svoj posao i mi smo pozvali institucije da usvoje budžet. To je način na koji možemo djelovati i izvršiti presudu. Vijeće ministara je tu završilo posao, a parlament, kao zakonodavna institucija, ima pravo pitati od institucija izvršne vlasti šta rade i donositi svoje stavove. Mi smo vidjeli te zaključke parlamenta i mi smo odgovorili sa svojim zaključcima, sumirajući sve što smo uradili kao Vijeće ministara, te smo to dostavili parlamentu”, odgovorila je Krišto.
Osvrnula se i na izjave ministra finansija Srđana Amidžića, koji je optužio ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića da je lobiranjem u Washingtonu oštetio BiH za 350.000 KM, navodeći kako o tome “nije bila obaviještena”.
“Ja nisam vidjela taj ugovor, ali sam na prošloj sjednici pitala ministra o ovoj temi. Postavili smo pitanje pravnog osnova za potpisivanje ovakvih ugovora. Ja ne vidim jednog razloga za utemeljenje takvog ugovora. Ovakve stvari ne mogu biti političke, da neko može u ime BiH pričati. Da li se poziva direktno na Ustav BiH? Ne znamo. Vidjet ćemo da li postoji pravna utemeljenost i ako ne postoji, da li postoji neka odgovornost za one koji su to uradili”, rekla je Krišto, dodajući kako je na sjednici Konaković govorio kako su to radili “privrednici koji imaju interes da to rade za BiH.”
Nezaobilazna tema bila je i prijedlog za imenovanje Nebojše Vukanovića na funkciju ministra sigurnosti, što je dominiralo nastavkom konferencije.
Krišto je, odgovarajući na pitanje o ovoj temi, kazala da su “procedure jasne”, ali i da su “pravne procedure usko vezane uz političke.”
“Na poziciju ministra, ali i mene kao predsjedavajuće, dolazi se kao prijedlog političkih stranaka u skladu s političkim dogovorom koji se napravi u koaliciji. Danas, samo imamo sporazum potpisan tokom uspostave Vijeća ministara i ja, kao predsjedavajuća, u njemu imam jasno definisano koja pozicija pripada kojoj političkoj opciji i kojem narodu. Obaveza je onoga koji imenuje je da ispoštuje Ustav, i u smislu da ministar dolazi iz jednog ili drugog entiteta, da se zna tačno da je jednak broj Bošnjaka, Srba i Hrvata. To su stvari od kojih treba krenuti. U onom trenutku kada se ispoštuju te procedure za imenovanje, može se govoriti o tome. Do sada, stvar je jasna”, rekla je Krišto.
Potom se osvrnula i na medijske navode prema kojima je prekršila Zakon o Vijeću ministara, te je naglasila kako je to “netačno.”
“Neka mi neko kaže gdje sam prekršila zakon. Nakon ostavke ministra sigurnosti (Nenada Nešića) koju sam prihvatila u skladu sa zakonom, ja sam odmah dostavila političkom partneru kojem ova pozicija pripada po koalicionom sporazumu, kojeg imam i danas i koji je nepromijenjen. Obratila sam se SNSD-u za poziciju ministra i predložen je ministar (Goran Selak). Dostavljen je na proceduru imenovanja, odnosno provjere u SIPA-i i CIK-u. Kada je to dobijeno, donijela sam odluku o imenovanju i uputila je u Predstavnički dom. Ministar je na kraju odustao i prije sjednice Predstavničkog doma. Nigdje mene ne obavezuju drugi rokovi, niti se krši zakoni u bilo kom dijelu”, rekla je.
Na kraju se osvrnula i na pitanje statusa institucija kulture, rekavši da Vijeće ministara nema ingerencije u toj oblasti, ali se potom ponovo vratila temi imenovanja Vukanovića.
“Na svaku poziciju se dolazi prijedlogom političkih stranaka, nikakvom drugom inicijativom. šta je to nego politička procedura, a koja je vezana za pravnu? Kako vi možete imenovati predsjedavajućeg Vijeća ministara, pa da on ili ona predlažu? Možete li reći da je ovo moj saziv Vijeća ministara? Mora se tačno znati. Predstavnici srpskog naroda biraju i predlažu svoje predstavnike, jednako kao i Hrvati”, rekla je Krišto, te dodala da “dopis o prijedlogu Vukanovića sadrži samo njegovo ime, ali ne i ko ga je predložio.”
Istakla je i da “to nije nikakva parlamentarna većina”, te da “Vukanović nema podršku.”
“Šta mislite da meni dostave neko drugi, iz nekog drugog naroda? Tamo vam dostavljaju Bošnjaci, Srbi, neke svoje prijedloge. Ja ne znam kakav je koji prijedlog. To tako ne može. Svaka osoba koja je došla u Vijeću ministara mora ima svoju političku opciju, svoju koaliciju koja stoji iza njega. Meni je to dostavljeno kao HDZ-ovoj predsjedavajućoj Vijeća ministara. Jesam li ja dio te koalicije? Da li ja sada trebam tu osobu imenovati? Reći ću vam ovo – koliko god je potrebna većina u Predstavničkom domu za potvrdu imenovanja, potrebna je i u donošenju odluke o imenovanju”, zaključila je Borjana Krišto.
