Masovno trovanje stanovništva olovom na području općine Vareš poprima razmjere jedne od najozbiljnijih zdravstvenih kriza zabilježenih u Bosni i Hercegovini u posljednjim godinama. Najnoviji rezultati laboratorijskih analiza, objavljeni tokom ove sedmice, ukazuju na znatno širi obim kontaminacije nego što se prvobitno pretpostavljalo, izazivajući dodatnu zabrinutost građana i stručne javnosti.
Prema dostupnim podacima, više od 100 stanovnika Vareša testirano je na prisustvo olova u krvi, a nalazi potvrđuju da je ovaj teški metal detektovan kod značajnog broja ispitanika. Za razliku od ranijih rezultata, koji su se uglavnom odnosili na stanovnike naselja Pržići i Daštansko u blizini deponije rudnika kompanije DPM Metali, novi nalazi pokazuju da su povišene vrijednosti olova zabilježene i kod građana koji žive u samom centru grada.
Posebno alarmantna činjenica jeste da su kod pojedinih osoba utvrđene izrazito visoke koncentracije olova, iznad referentnih vrijednosti koje zahtijevaju hitnu i kontinuiranu medicinsku pažnju. Stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica upozoravaju da je olovo izuzetno opasan toksin, te da u ljudskom organizmu ne postoji nikakva fiziološka potreba za ovim metalom. Savremeni medicinski standardi, kako navode, polaze od stava da ne postoji siguran nivo izloženosti olovu.
Podsjećanja radi, tokom decembra prošle godine provedena su prva opsežnija testiranja, kada je kod svih 44 ispitanika, različite životne dobi, utvrđeno prisustvo olova u krvi, dok je kod njih 17 vrijednost bila iznad dozvoljene granice. U narednom periodu dodatno je, u privatnom aranžmanu, testirano još devet osoba, a njihovi nalazi samo su potvrdili zabrinjavajući trend. Najviše uznemirenja izazvala je informacija da je olovo pronađeno i u uzorcima krvi petoro djece mlađe od šest godina, što predstavlja poseban javnozdravstveni rizik.
U međuvremenu, vršilac dužnosti načelnika Općine Vareš Malik Rizvanović izjavio je za lokalni radio da će, ukoliko dobije povjerenje građana na predstojećim vanrednim izborima, zaštita zdravlja stanovništva biti njegov prioritet. Ipak, dodatnu kontroverzu izazvala je informacija da je kompanija DPM Metali, neposredno prije objave novih rezultata testiranja, uputila zahtjev Vladi Zeničko-dobojskog kantona za povećanje koncesione naknade.
Prema riječima Rizvanovića, inicijativa je formalno upućena Ministarstvu privrede ZDK, a novi iznos koncesije trebao bi se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine. Ovakav potez rudarske kompanije otvorio je niz pitanja o odnosu nadležnih institucija prema eksploataciji prirodnih resursa i zaštiti javnog interesa. Stanovnici pogođenih naselja poručuju da se razgovori o finansijskim naknadama ne mogu voditi u trenutku kada je zdravlje ljudi ozbiljno ugroženo.
Zakonski okvir dodatno komplikuje situaciju. Zakon o rudarstvu Federacije BiH predviđa mogućnost ukidanja dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina ukoliko rudarski radovi ugrožavaju život i zdravlje građana, a postojeće mjere nisu dovoljne da se opasnost ukloni. Uprkos tome, vlasti Zeničko-dobojskog kantona i Federacije BiH još nisu proglasile vanredno stanje, niti je poznato da li je kantonalno tužilaštvo pokrenulo zvaničnu istragu.
Istovremeno, nadležne institucije nastavljaju podržavati nove rudarske projekte u Varešu, uključujući planirano rudarenje hroma u slivu rijeke Krivaje, uprkos protivljenju lokalne zajednice i organizacija civilnog društva. Sve to dodatno produbljuje nepovjerenje građana i pojačava zahtjeve za hitnom reakcijom države.
