Smrt Radomira Kurtića, predstavnika srbijanske državne kompanije Jugoimport SDPR u Moskvi, i dalje je obavijena brojnim nepoznanicama. Prema ocjeni Nenada Čanka, šanse da javnost ikada dobije potpune odgovore o tom slučaju su minimalne, jer bi to podrazumijevalo otvaranje arhiva koje, kako tvrdi, kontrolišu najzatvorenije bezbjednosne strukture.
Bivši lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak u razgovoru za „Slobodnu Bosnu“ osvrnuo se na činjenicu da je Radomir Kurtić preminuo 17. novembra u Moskvi, ali da zvanični detalji o uzroku smrti do danas nisu objavljeni.
Kompanija Jugoimport SDPR, koja je u državnom vlasništvu Srbije i bavi se izvozom naoružanja i vojne opreme, nakon Kurtićeve smrti uputila je internu komisiju u Moskvu. Prema dostupnim informacijama, iz prostorija predstavništva nestali su dokumenti i računarska oprema, dok ruske istražne institucije još nisu dostavile forenzičke nalaze ni srbijanskim vlastima.
Čanak smatra da takav razvoj događaja ne treba posmatrati kao izuzetak, već kao dio šireg obrasca.
„Postoje strukture koje odlučuju šta smije, a šta ne smije postati javno. Tajna policija, vojna bezbjednost i mreže koje su preživjele još od vremena ‘Crne ruke’ neće dozvoliti da se arhivi ikada otvore“, tvrdi on.
Govoreći o trgovini oružjem, Čanak ističe da je riječ o oblasti u kojoj se politika, novac i strah prepliću na najopasniji način.
„Srbija formalno balansira između Istoka i Zapada. Dok se Ukrajini isporučuje municija, iz Rusije se kupuju sistemi koji su se u ratu pokazali slabima. Avioni koji su plaćeni nisu ni letjeli – stigli su željeznicom. To nije vojna logika, već politički danak“, rekao je Čanak, aludirajući na odnos predsjednika Aleksandar Vučić prema Moskvi i Vladimir Putin.
Prema njegovim riječima, Vučićeva politika prema Rusiji zasniva se na strahu.
„U Rusiji se neposlušnost ne oprašta. To svi znaju. Zato Srbija izbjegava sankcije i pokušava ostati ‘neutralna’, iako takva pozicija dugoročno nije održiva“, smatra Čanak.
Posebno se osvrnuo na pitanje Naftna industrija Srbije, naglašavajući da je njena prodaja Rusiji bila strateška greška.
„To nije bila obična privatizacija. Time je Rusiji predat ključni instrument političkog i ekonomskog uticaja. NIS nije samo kompanija – to je poluga moći“, rekao je Čanak, dodajući da bi nacionalizacija bila jedini način da se taj uticaj prekine.
Govoreći o unutrašnjim političkim temama, Čanak je odbacio aferu vezanu za zgradu Generalštaba, tvrdeći da se radi o simboličkoj manipulaciji.
„Ta zgrada je postala ‘kulturno dobro’ tek nakon što je uništena, isključivo radi političke simbolike. Umjesto toga, trebalo bi razmišljati racionalno i funkcionalno“, naveo je.
U širem regionalnom kontekstu, Čanak je kritikovao ideologiju „srpskog sveta“, ulogu Milorad Dodik, kao i odnos Beograda i Zagreba prema Bosni i Hercegovini. Smatra da region nikada nije prošao stvarni raskid s politikama devedesetih.
„Bez suočavanja s prošlošću nema stabilne budućnosti. Umjesto toga, imamo poricanje, relativizaciju i ismijavanje žrtava“, rekao je.
Na kraju, Čanak je izrazio skepsu da će aktuelni protesti i građanski pokreti u Srbiji dovesti do suštinskih promjena.
„Ako se ne dira u ideološke temelje sistema, sve ostaje isto. Promjene bez promjene vrijednosti su samo privid“, zaključio je.
