Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske (RERS) donijela je na današnjoj sjednici u Trebinju odluku koja će imati direktan utjecaj na budžete građana i poslovne zajednice u ovom entitetu. Naime, odlučeno je da se cijena električne energije za domaćinstva u Republici Srpskoj poveća za 10 posto, dok će privredni subjekti od 1. februara 2026. godine plaćati struju skuplju za šest posto. Ova odluka odnosi se na trogodišnji period, od 2026. do 2028. godine, i vezana je za novu visinu mrežarine.
Informaciju o poskupljenju potvrdio je predsjednik Regulatorne komisije za energetiku RS Vladislav Vladičić, ističući da će povećanje mrežarine neminovno dovesti do rasta krajnjih računa za električnu energiju. Kako je naveo, iako je u javnosti najviše pažnje privukla mrežarina kao stavka, građani će povećanje osjetiti kroz ukupne iznose na mjesečnim računima.
– Ukratko rečeno, krajnji računi za električnu energiju bit će veći za oko 10 posto – kazao je Vladičić, naglašavajući da je odluka rezultat detaljne analize zahtjeva distributivnih preduzeća i finansijskog stanja elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj.
Podsjetimo, distributivna preduzeća u RS krajem jula ove godine podnijela su Regulatornoj komisiji zahtjev za povećanje mrežarine u iznosu od čak 40 posto. Već mjesec dana kasnije, taj zahtjev je dodatno korigovan naviše i iznosio je 46,01 posto. Takvi prijedlozi izazvali su zabrinutost javnosti, budući da bi njihovo eventualno prihvatanje značilo drastično poskupljenje električne energije za krajnje korisnike.
Ipak, RERS je nakon razmatranja svih relevantnih faktora donio odluku koja je znatno ispod traženog povećanja, ali koja ipak podrazumijeva poskupljenje. U obrazloženju odluke navedeno je da je ključni razlog za povećanje mrežarine rast troškova vezanih za distributivne gubitke električne energije. Ti gubici, kako se navodi, nastaju tokom prenosa i distribucije struje, a njihovo pokrivanje zahtijeva dodatna finansijska sredstva.
Regulatorna komisija je pojasnila da je cijena električne energije namijenjene za pokrivanje distributivnih gubitaka porasla za gotovo 40 posto u odnosu na dosadašnji nivo. Preciznije, povećanje iznosi 39,95 posto, što je, prema ocjeni RERS-a, imalo direktan utjecaj na potrebu za rastom prosječnih cijena distribucije električne energije.
– Rast troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka uzrokovao je dodatni zahtijevani rast prosječnih cijena distribucije sa 40,58 na 46,01 posto – naveli su iz Regulatorne komisije, obrazlažući zašto su distributivna preduzeća tražila značajno povećanje mrežarine.
Iako je konačna odluka RERS-a blaža od prvobitnih zahtjeva, ona ipak dolazi u osjetljivom trenutku, s obzirom na rast troškova života, inflaciju i već postojeće finansijske pritiske na domaćinstva. Posebno su pogođene socijalno osjetljive kategorije stanovništva, za koje i relativno manja poskupljenja mogu predstavljati ozbiljan udar na kućni budžet.
S druge strane, iz energetskog sektora poručuju da bez korekcije cijena nije moguće održati stabilnost sistema, ulagati u modernizaciju mreže i osigurati pouzdano snabdijevanje električnom energijom. Prema njihovim tvrdnjama, godinama su se cijene držale na niskom nivou, dok su troškovi poslovanja kontinuirano rasli.
Očekuje se da će ova odluka u narednom periodu izazvati dodatne rasprave u javnosti, ali i zahtjeve za veću transparentnost u radu energetskih institucija. Građani će, kako stvari stoje, prve uvećane račune osjetiti početkom 2026. godine, kada nova cijena električne energije i zvanično stupi na snagu.
