Bosna i Hercegovina se i dalje u potpunosti oslanja na ruski prirodni plin, što je čini jednom od rijetkih evropskih zemalja koja neće moći pratiti planove Evropske unije da do kraja 2027. godine u potpunosti prekine uvoz ovog energenta iz Rusije. Glavni razlog je što još uvijek nije započeta izgradnja projekta Južne interkonekcije, alternativnog plinovoda koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s evropskim gasnim tržištem i omogućio diverzifikaciju izvora snabdijevanja. Prema procjenama stručnjaka, za realizaciju projekta potrebno je pet do sedam godina, čak i ako bi radovi počeli odmah.
Trenutno jedini aktivni plinovod kojim BiH dobija prirodni plin prolazi kroz Srbiju, pa bi eventualni spor između Moskve i Beograda mogao direktno utjecati na tržište energenata u BiH. Situacija postaje još složenija nakon što je Rusija, zbog sankcija i neslaganja oko vlasništva nad Naftnom industrijom Srbije (NIS), ograničila isporuku plina Srbiji samo do 31. decembra ove godine.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upozorio je da Moskva takvim potezima vrši pritisak na Beograd, ali je poručio da će Srbija nastojati osigurati stabilnost snabdijevanja energentima.
„Da li su ovo teški udarci oko nafte i gasa za nas? Samo čekam da nam neko kaže da ne smijemo disati vazduh, i to za naše dobro. Neće biti lako, ali ljudi ne treba da brinu, ne postoje problemi za koje nema rješenja“, izjavio je Vučić.
U Bosni i Hercegovini, međutim, takvo rješenje još nije ni na vidiku. Projekat Južne interkonekcije, koji bi povezao BiH s plinskim sistemom Hrvatske kod Zagvozda, i dalje stoji na početku. Stručnjaci upozoravaju da bi eventualni prekid isporuka ruskog plina mogao izazvati energetski kolaps, posebno u Federaciji BiH, gdje je plin ključan za industriju i domaćinstva.
„Ovo je konačno upozorenje za Federaciju BiH kada je riječ o korištenju plina. Ako ne shvatimo da je sada krajnje vrijeme da reagujemo, onda nismo ozbiljni prema našim građanima i industriji. Projekat Južne interkonekcije moramo hitno pokrenuti, donijeti potrebne odluke, imenovati članove komisija za urbanističke dozvole i potpisati međudržavni sporazum između BiH i Hrvatske“, poručio je Vedran Lakić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije.
Stručnjaci i energetski analitičari saglasni su da bi svako dalje odugovlačenje značilo rizik od potpunog prekida snabdijevanja, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po privredu i životni standard građana.
