Telefonska sjednica Fiskalnog vijeća Bosne i Hercegovine održana je danas s ciljem razmatranja dokumenta Globalni okvir fiskalne bilanse i politika (GFO) za period od 2026. do 2028. godine, koji predstavlja ključni osnov za izradu i usvajanje budžeta institucija BiH i entiteta. Međutim, sjednica je završena bez konkretnog rezultata jer dokument nije usvojen.
Razlog neusvajanja GFO-a leži u činjenici da na sjednici nije postojao potreban kvorum, a kako je u međuvremenu istekao zakonski rok za izjašnjavanje, Fiskalno vijeće BiH, u skladu s važećim Poslovnikom o radu, nije moglo donijeti odluku o ovom dokumentu. Time je nastavljen višegodišnji problem blokada u fiskalnom i budžetskom procesu na državnom nivou.
Iz Ureda predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto saopćeno je da su tokom prethodnog perioda poduzimani svi raspoloživi institucionalni i proceduralni koraci kako bi sjednice Fiskalnog vijeća bile održane na vrijeme. Kako navode, cilj je bio da se ispune zakonske obaveze i omogući pravovremeno usvajanje budžeta institucija Bosne i Hercegovine, kao i budžeta entiteta.
U saopćenju se ističe da su entitetske vlasti, uprkos činjenici da Globalni okvir fiskalne bilanse nije bio usvojen, nastavile s procedurama donošenja vlastitih budžeta. Istovremeno, iz Ureda predsjedavajuće tvrde da je neizjašnjavanje premijera Federacije BiH Nermina Nikšića o predloženom GFO dokumentu u zakonskom roku direktno onemogućilo donošenje odluke Fiskalnog vijeća, čime je, prema njihovim navodima, faktički blokiran daljnji budžetski proces na državnom nivou.
Iz Ureda Borjane Krišto upozoravaju da ovakav razvoj situacije ima ozbiljne i dugoročne posljedice po funkcionisanje institucija Bosne i Hercegovine. Neusvajanje GFO-a, kako navode, onemogućava izradu i usvajanje Budžeta institucija BiH, dok se istovremeno entitetski budžeti donose bez većih prepreka. Time se, prema njihovoj ocjeni, dodatno produbljuje fiskalna i institucionalna neravnoteža između državnog i entitetskih nivoa vlasti.
Takva asimetrija, upozoravaju iz Ureda predsjedavajuće, može dovesti u pitanje redovno funkcionisanje institucija BiH, izvršavanje zakonom propisanih obaveza, ali i ukupnu fiskalnu stabilnost i ekonomski ambijent u zemlji. Posebno se ističe rizik od privremenog finansiranja, kašnjenja u isplatama i smanjenja operativne sposobnosti državnih institucija.
S druge strane, premijer Federacije BiH Nermin Nikšić odbacio je optužbe da blokira rad Fiskalnog vijeća BiH. U svojoj reakciji naglasio je da neće učestvovati u radu ovog tijela sve dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne donese odluku o legalnosti trenutnog saziva Vlade Republike Srpske.
Nikšić tvrdi da njegova odluka nije politička opstrukcija, već principijelan stav zasnovan na poštivanju ustavnog poretka. Također je demantovao tvrdnje da predstavnici Federacije BiH koče fiskalne odluke, ističući da su na svim ranijim sjednicama Fiskalnog vijeća zagovarali veća izdvajanja sa Jedinstvenog računa i širi fiskalni okvir za finansiranje institucija BiH, što je, kako navodi, jasno vidljivo u službenim zapisnicima.
Premijer Federacije dodao je da je spreman odmah nastaviti učešće u radu Fiskalnog vijeća nakon što Ustavni sud BiH donese relevantnu odluku, te podsjetio da je Globalni okvir fiskalne bilanse za period 2025–2027. godine usvojen znatno ranije, mjesecima prije nego što je donesen Budžet institucija BiH za 2025. godinu.
Aktuelna situacija još jednom pokazuje duboke političke i institucionalne razlike koje utiču na funkcionisanje fiskalnog sistema Bosne i Hercegovine, te koliko su ključne odluke često taoci šireg političkog spora između različitih nivoa vlasti.
