Bivši guverner američke savezne države Illinois Rod Blagojevich, blizak Miloradu Dodiku i angažovan kao lobista u interesu Republike Srpske, objavio je poruku u kojoj iznosi niz netačnih, zapaljivih i politički opasnih tvrdnji o Bosni i Hercegovini, Bošnjacima i visokom predstavniku Christianu Schmidtu.
U svojoj objavi Blagojevich Bošnjake dovodi u direktnu vezu s Iranom, Republiku Srpsku prikazuje kao navodno ugroženu kršćansku zajednicu u Evropi, a visokog predstavnika optužuje za „neustavno“ i „autoritarno“ djelovanje. Sve to čini u trenutku pojačanih tenzija između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, dok američki predsjednik Donald Trump javno prijeti Teheranu vojnom intervencijom zbog unutrašnjih nemira.
U takvom kontekstu, Blagojevicheva poruka poprima dodatno opasan ton, jer implicitno stavlja Bošnjake u istu ravan s iranskim režimom, čime se ne radi samo o dezinformaciji, već i o indirektnoj prijetnji i političkom etiketiranju jednog naroda.
U objavi Blagojevich pokušava izjednačiti obilježavanje neustavnog 9. januara u Republici Srpskoj s američkim Danom nezavisnosti, 4. julom, predstavljajući ta dva datuma kao navodno ravnopravne simbole slobode i državnosti. Pri tome iznosi tvrdnju da je Republika Srpska „vjerno uporište judeo-kršćanskih vrijednosti“ i da je pod prijetnjom „utapanja u muslimansku većinu pod iranskim uticajem u srcu Evrope“.
Posebno problematična je tvrdnja da „neizabrani administrator iz druge zemlje“, misleći na visokog predstavnika, upravlja Republikom Srpskom i prijeti krivičnim gonjenjem svima koji obilježavaju, kako Blagojevich navodi, „njihov 4. juli“.
Takva interpretacija je grubo iskrivljavanje činjenica.
Christian Schmidt nije zabranio obilježavanje Dana Republike Srpske. Visoki predstavnik je javno podsjetio na važeći pravni okvir Bosne i Hercegovine, prema kojem je nepoštivanje konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH krivično djelo. Odluku da je 9. januar neustavan nije donio visoki predstavnik, već Ustavni sud Bosne i Hercegovine, jer taj datum diskriminiše pripadnike nesrpskih naroda i ne odražava multietnički karakter države.
U svakoj pravnoj državi nepoštivanje odluka najviše sudske instance povlači krivičnu odgovornost. Bosna i Hercegovina u tom pogledu nije izuzetak.
Poređenje s američkim 4. julom dodatno je neutemeljeno i politički manipulativno. Kada bi, hipotetički, Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država donio odluku da je neki praznik neustavan, takva odluka bi bila provedena. Upravo poštivanje sudskih odluka čini temelj vladavine prava, a ne selektivno prizivanje „slobode“ kada to odgovara političkom narativu.
Blagojevich je također prešutio ključnu historijsku činjenicu: Republika Srpska je 9. januara 1992. godine proglašena kao paradržavna tvorevina, bez međunarodnog priznanja i izvan ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine. Takvom su je smatrale administracije svih dosadašnjih američkih predsjednika, bez obzira na stranačku pripadnost.
Republika Srpska je legalitet i legitimitet kao administrativno-teritorijalna jedinica unutar Bosne i Hercegovine dobila isključivo potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma 21. novembra 1995. godine, i to pod uslovima koji podrazumijevaju poštivanje Ustava BiH, odluka Ustavnog suda i međunarodnog pravnog poretka.
Blagojevicheva objava, lišena činjenica, ali puna ideoloških konstrukcija, ne predstavlja mišljenje „američke javnosti“, već politički pamflet u službi jedne lokalne nacionalističke agende, s potencijalno ozbiljnim posljedicama po međunacionalne odnose i sigurnost u Bosni i Hercegovini.
