Zvanična Moskva iznijela je prijedlog svojevrsne razmjene usluga sa Sjedinjenim Američkim Državama, prema kojem bi Kremlj obustavio dijeljenje obavještajnih informacija s Iranom, uključujući i precizne koordinate američkih vojnih sredstava na Bliskom istoku, ukoliko bi Washington prestao dostavljati Ukrajini obavještajne podatke o Rusiji.
Dvije osobe upoznate s razgovorima između SAD-a i Rusije navele su da je taj prijedlog ruski izaslanik Kiril Dmitrijev iznio predstavnicima administracije Donalda Trumpa, Steveu Witkoffu i Jaredu Kushneru, tokom njihovog sastanka prošle sedmice u Miamiju. Sjedinjene Američke Države odbile su takvu ponudu, dodali su isti izvori. Njima, kao i ostalim zvaničnicima koji se spominju u ovom tekstu, odobrena je anonimnost zbog osjetljivosti razgovora, prenosi Politico.
I sama činjenica da je takav prijedlog postojao izazvala je zabrinutost među evropskim diplomatama, koji strahuju da Moskva pokušava unijeti dodatni razdor između Evrope i SAD-a u osjetljivom trenutku za transatlantske odnose. Američki predsjednik Donald Trump iskazao je nezadovoljstvo zbog odbijanja saveznika da pošalju ratne brodove u Ormuski moreuz. U petak je oštro kritikovao NATO partnere, nazvavši ih “KUKAVICAMA” i poručivši: “zapamtićemo ovo!“
Bijela kuća nije željela komentarisati ove navode, dok ruska ambasada u Washingtonu nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Jedan diplomata Evropske unije ruski prijedlog opisao je kao “skandalozan”. Predloženi aranžman mogao bi dodatno pojačati sumnje koje već rastu u Evropi da susreti između Witkoffa i Dmitrijeva ne vode stvarnom napretku ka mirovnom sporazumu u Ukrajini, nego da ih Moskva koristi kao priliku da privuče Washington u dogovor dvije sile iz kojeg bi Evropa ostala po strani.
U četvrtak je Kremlj saopćio da su mirovni pregovori o Ukrajini, uz američko posredovanje, trenutno “na čekanju“.
Rusija je, prema riječima još jednog izvora upoznatog s razgovorima, Sjedinjenim Američkim Državama iznijela više prijedloga vezanih za Iran, ali su svi odbijeni. Ova osoba navela je i da su SAD odbile prijedlog da se obogaćeni uranij iz Irana prebaci u Rusiju, o čemu je ranije izvijestio Axios.
Rusija je od početka rata proširila razmjenu obavještajnih podataka i vojnu saradnju s Iranom, rekla je osoba upoznata s obavještajnim informacijama. Wall Street Journal ranije je izvijestio da Moskva Teheranu dostavlja satelitske snimke i tehnologiju dronova kako bi pomogla u ciljanju američkih snaga u regionu. Kremlj je taj izvještaj odbacio, nazivajući ga “lažnim vijestima”.
Trump je nedavno, u intervjuu za Fox News, nagovijestio vezu između razmjene obavještajnih podataka s Iranom i Ukrajinom, rekavši da ruski predsjednik Vladimir Putin “možda malo pomaže njima Iranu, da, pretpostavljam, i verovatno misli da mi pomažemo Ukrajini, zar ne?”.
Sjedinjene Američke Države i dalje nastavljaju dijeliti obavještajne podatke s Ukrajinom, iako su smanjile druge oblike podrške. Washington je prošle godine nakratko zaustavio tu razmjenu nakon katastrofalnog sastanka u Ovalnom uredu između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Taj iznenadni prekid razmjene obavještajnih podataka izazvao je ozbiljne potrese među saveznicima i ogolio duboke tenzije u partnerstvu s Kijevom.
Jedan evropski diplomata pokušao je umanjiti rizik ruskog prijedloga, podsjećajući da je francuski predsjednik Emmanuel Macron u januaru rekao kako „dvije trećine“ vojnih obavještajnih podataka za Ukrajinu sada osigurava Francuska.
Ipak, razmjena obavještajnih podataka ostaje posljednji ključni stub američke podrške Ukrajini nakon što je Trumpova administracija prošle godine obustavila većinu finansijske i vojne pomoći Kijevu. Washington i dalje isporučuje oružje Ukrajini, ali kroz program koji vodi NATO, u kojem saveznici plaćaju SAD-u za to naoružanje. Istovremeno, isporuke ključne municije za protivzračnu odbranu nalaze se pod pritiskom usred američko-izraelskog rata s Iranom.
Nedavno je administracija Donalda Trumpa odlučila ublažiti sankcije na rusku naftu kako bi smanjila pritisak na tržište energenata, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost i kritike pojedinih evropskih lidera, uključujući njemačkog kancelara Friedricha Merza.
