Najava mogućih izmjena režima državne imovine u Bosni i Hercegovini, koja je dio izvještaja visokog predstavnika Christiana Schmidta upućenog Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, izazvala je snažne reakcije u domaćoj političkoj javnosti. Posebno je pažnju privukao dio u kojem visoki predstavnik govori o „potrebi ublažavanja zabrane raspolaganja državnom imovinom“, što dio aktera u BiH tumači kao potencijalno otvaranje prostora za promjene u dosadašnjoj politici OHR-a.
Schmidt u izvještaju navodi da postojeća zabrana, uvedena kako bi se spriječili jednostrani pravni potezi, stavlja u nepovoljniji položaj institucije koje se pridržavaju odluka Ustavnog suda BiH. Time se, prema tumačenjima analitičara, stvara dojam da bi rješenja mogla ići u pravcu „balansiranja“ postojećeg stanja kroz određene zakonske korekcije kojima bi se omogućila provedba razvojnih projekata.
Tema državne imovine godinama je jedno od ključnih političkih pitanja u BiH, jer se radi o resursima poput poljoprivrednog i šumskog zemljišta, vodnih tokova i infrastrukture, čiji status direktno utiče na nadležnosti i ustavni poredak zemlje. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u više je odluka potvrdio da je riječ o isključivoj nadležnosti države.
Prema saznanjima medija, inicijativa o razmatranju zakonskih izmjena razgovarala se i u dijelu aktuelne vlasti u Federaciji BiH. Neslužbeno se navodi da bi eventualna rješenja trebalo da omoguće nove investicije, posebno na teritorijama gdje trenutno stoje projekti od ekonomskog značaja. Pojedine političke partije i stručnjaci izražavaju zabrinutost da bi to moglo biti protumačeno kao ustupak entitetima koji ne poštuju ranije donesene odluke.
Stavovi su posebno podijeljeni povodom političkog konteksta u Republici Srpskoj, gdje vlasti već duže vrijeme insistiraju na donošenju entitetskih zakona o svojini, suprotno državnom ustavnom okviru. Politički predstavnici iz tog entiteta najavljuju nastavak procesa donošenja sopstvenih propisa.
U Federaciji BiH dio opozicionih aktera upozorava da bi svako popuštanje po pitanju državne imovine otvorilo mogućnost trajnog narušavanja teritorijalnog integriteta države. Poručuju da se reformski procesi moraju zasnivati na dosljednoj primjeni ustavnih načela i vladavine prava, te da je obaveza svih nivoa vlasti da osiguraju poštivanje sudskih odluka na cijeloj teritoriji BiH.
Analitičari ističu kako je državna imovina ujedno i pitanje suvereniteta, te upozoravaju da svako rješenje mora biti u potpunosti usklađeno s ustavnim okvirom i međunarodnim obavezama Bosne i Hercegovine. Naglašavaju da je odgovornost institucija da onemoguće jednostrane poteze koji bi mogli dovesti do novih političkih podjela.
Rasprava o modalitetima zakonskih promjena očekuje se u narednim mjesecima. Sagovornici smatraju da je nužna šira stručna i društvena debata kako bi se donijelo rješenje koje neće dovesti u pitanje ustavni poredak niti ekonomski razvoj, te da transparentnost procesa predstavlja ključ očuvanja povjerenja javnosti.
Ostaje da se vidi da li će najavljene inicijative dovesti do izrade konkretnih zakonskih rješenja ili će trenutna politička previranja i dalje blokirati ovu temu.
