Washington podržava Južnu interkonekciju, dok Dodik nakon susreta s Putinom poručuje: Rusija ostaje strateški partner RS-a

Dok je delegacija Republike Srpske predvođena Miloradom Dodikom i premijerom RS-a Savom Minićem u Moskvi razgovarala s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o energetici, privredi i saradnji u namjenskoj industriji, iz Washingtona je stigla poruka da Sjedinjene Američke Države žele snažnije prisustvo na Zapadnom Balkanu i podržavaju energetsku diversifikaciju Bosne i Hercegovine.

State Department je u odgovoru za Detektor naveo da Sjedinjene Američke Države žele biti preferirani partner na Zapadnom Balkanu, istovremeno jasno podržavajući projekt Južne interkonekcije s Hrvatskom.

Američka administracija ovaj projekt vidi kao važan dio šire strategije smanjenja energetske zavisnosti Bosne i Hercegovine od jednog izvora snabdijevanja prirodnim gasom. Prema stavu Washingtona, Južna interkonekcija mogla bi otvoriti i prostor za dostupnost američkog ukapljenog prirodnog gasa, odnosno LNG-a, na tržištu BiH.

Washington želi veću energetsku diversifikaciju

Iz State Departmenta su poručili da smanjenje zavisnosti od jednog izvora prirodnog gasa povećava otpornost energetskog sistema Bosne i Hercegovine.

Američka strana Južnu interkonekciju posmatra i kroz širi evropski kontekst, odnosno kroz nastojanja da se diverzifikuju pravci i izvori uvoza energije, ojača regionalna sigurnost i razviju otpornija energetska tržišta.

Takav pristup ima i geopolitičku dimenziju. Energetska zavisnost od Rusije godinama predstavlja jedno od važnih pitanja evropske sigurnosti, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu. Zbog toga Washington projekte koji otvaraju mogućnost alternativnog snabdijevanja posmatra ne samo kao infrastrukturne nego i kao strateške projekte.

Američki zvaničnici istovremeno naglašavaju da će energetska diversifikacija imati i ekonomske efekte, uključujući mogućnost većeg angažmana američkih kompanija.

Lawton: SAD ostaju posvećene suverenitetu BiH

Daniel J. Lawton, zamjenik pomoćnika državnog sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja, ranije je ovog mjeseca pred Odborom za vanjske poslove Predstavničkog doma SAD-a govorio o američkoj politici prema Bosni i Hercegovini.

Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države ostaju posvećene suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, kao i stabilnosti uspostavljenoj Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Lawton je ocijenio da su smanjene političke tenzije otvorile prostor za napredak Južne interkonekcije, koju Washington vidi kao projekat koji može doprinijeti energetskoj sigurnosti, ekonomskom rastu i stvaranju novih poslovnih prilika.

Američki zvaničnik osvrnuo se i na političku situaciju u BiH, navodeći da će građani uskoro izaći na izbore te da su SAD spremne sarađivati s novim rukovodstvom na pitanjima od zajedničkog interesa.

Dodik nakon Moskve: Rusija ostaje strateški partner

Istovremeno, poruke koje je iz Moskve poslao Milorad Dodik pokazuju da Republika Srpska i dalje računa na duboke političke i ekonomske veze s Rusijom.

Dodik je nakon sastanka s Putinom poručio da su RS i Rusija „strateški partneri“ te da je tokom razgovora u Kremlju potvrđena saradnja na političkom, ekonomskom i drugim područjima.

Poseban dio razgovora odnosio se na energetiku. Dodik je naveo da je s Putinom potvrdio da cijena gasa za Republiku Srpsku ostaje ista, kao i da je razgovarano o nastavku saradnje u gasnom sektoru.

Prema njegovim riječima, razgovarano je i o mogućnosti izgradnje gasnih elektrana, dok je posebna pažnja posvećena saradnji s Vazduhoplovnim zavodom „Orao“ iz Bijeljine.

Dodik je naveo da bi ruska strana trebala predstaviti određene mogućnosti za nastavak i proširenje saradnje s tim preduzećem.

Susret s Putinom nije, kako tvrdi Dodik, bio samo protokolaran

Predsjednik SNSD-a nakon povratka u Republiku Srpsku naglasio je da susret s Putinom nije bio protokolarnog karaktera.

Prema njegovom tumačenju, razgovor je bio „duboko suštinski“ i odnosio se na budućnost odnosa Republike Srpske i Ruske Federacije.

Dodik je također naveo da Rusija prati situaciju u Republici Srpskoj i da je Putin izrazio podršku RS-u i vladajućoj koaliciji.

„Ruska Federacija ostaje privržena saradnji naroda i ne želi ništa što bi bilo na štetu bilo kojeg naroda ovdje. Ova posjeta je na dobrobit srpskog naroda i Republike Srpske. Rusija je garant Dejtonskog sporazuma, ostaje privržena Dejtonu i protivi se bilo kakvom nametanju“, poručio je Dodik.

Takve izjave predstavljaju nastavak njegove politike snažnog oslanjanja na Moskvu, posebno kada je riječ o energetici, političkoj podršci i pitanjima koja se odnose na ustavni položaj Republike Srpske.

Dvije različite energetske vizije

Poruke koje su gotovo istovremeno stigle iz Washingtona i Banje Luke odnosno Moskve pokazuju dvije različite vizije energetskog položaja BiH.

S jedne strane, SAD insistiraju na diversifikaciji izvora i pravaca snabdijevanja, uz podršku Južnoj interkonekciji koja bi BiH povezala s alternativnim izvorima gasa preko Hrvatske.

S druge strane, Dodik nakon sastanka s Putinom naglašava nastavak saradnje s Rusijom i stabilnost postojećeg gasnog aranžmana, uz najavu mogućeg širenja saradnje u energetici.

Ove dvije politike ne moraju nužno značiti trenutni sukob interesa na svakom pojedinačnom projektu, ali jasno pokazuju različite strateške prioritete. Washington energetsku sigurnost BiH povezuje s većom raznovrsnošću izvora, dok vlasti RS-a naglašavaju kontinuitet saradnje s Rusijom.

Upravo zbog toga Južna interkonekcija ima širi značaj od same izgradnje gasovoda. Njena realizacija direktno se uklapa u američku strategiju smanjenja energetske zavisnosti od Rusije, dok istovremeno otvara pitanje kako će se Republika Srpska pozicionirati prema takvoj politici.

Washington i Moskva nastavljaju nadmetanje za uticaj

Najnovije poruke pokazuju da se političko i ekonomsko nadmetanje velikih sila za uticaj na Zapadnom Balkanu nastavlja.

SAD žele da budu preferirani partner u regionu i kroz energetsku diversifikaciju nastoje ojačati veze s BiH. Rusija, s druge strane, nastoji zadržati postojeće političke i ekonomske odnose s Republikom Srpskom, pri čemu se posebno oslanja na energetiku i političku podršku njenom rukovodstvu.

Za Bosnu i Hercegovinu to znači da će energetski projekti u narednom periodu imati sve izraženiju političku i geostratešku dimenziju.