Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, već tri godine obavlja jednu od najosjetljivijih političkih funkcija u Evropi — čuvati mir i ustavni poredak u zemlji koja se i dalje suočava s posljedicama rata, destabilizacijom i stranim političkim uticajima. Britanski The Times piše da Schmidt djeluje u jednoj od „najkrhkijih država Evrope“, gdje se ponovo rasplamsava radikalna politika potpomognuta iz Moskve.
Schmidt svoje odluke donosi uz podršku EUFOR-ovog kontingenta od 1.500 vojnika. Kao visoki predstavnik ovlašten je poništavati zakone, mijenjati institucionalnu strukturu i smjenjivati izabrane zvaničnike — ovlasti koje je više puta koristio od preuzimanja dužnosti 2021. godine.
Historijski teret i složena državna struktura
Bosna i Hercegovina još uvijek nosi duboke ožiljke rata iz 1990-ih, tokom kojeg je ubijeno najmanje 100.000 ljudi, a desetine hiljada prošle su kroz logore. Vođe ratnih operacija, poput Radovana Karadžića, u Haagu su osuđeni za najteže međunarodne zločine.
Mirovni sporazum potpisan u Dejtonu 1995. godine uspostavio je Bosnu i Hercegovinu kao državu sastavljenu od dva entiteta — Federacije BiH i Republike Srpske. Danas, sa nešto više od tri miliona stanovnika, Bosna ima tročlano Predsjedništvo, 14 vlada i više od 180 ministara, što je čini jednom od institucionalno najkompleksnijih država u svijetu.
– Moj mandat je da branim Dejton i shvatam taj zadatak vrlo ozbiljno – kazao je Schmidt za The Times.
Ruski uticaj i Dodikova separatistička politika
Prema pisanju britanskog lista, ruski predsjednik Vladimir Putin vidi pogodno tlo u jačanju srpskog nacionalizma u BiH, koristeći ga kao polugu pritiska na Zapad. Njegova podrška Miloradu Dodiku, koji negira genocid u Srebrenici i najavljuje stvaranje zasebne srpske države, dodatno destabilizuje zemlju.
Uprkos agresivnoj retorici, posljednjih mjeseci došlo je do važnog političkog preokreta: Milorad Dodik odstupio je s funkcije predsjednika Republike Srpske nakon što je odbijao provoditi Schmidtove odluke, zbog čega je pravosnažno osuđen pred Sudom BiH. Zabranjeno mu je obavljanje javnih funkcija šest godina.
Dodik je za vršiteljicu dužnosti imenovao svoju blisku saradnicu Anu Trišić-Babić do prijevremenih izbora zakazanih za 23. novembar. Usprkos presudi, nastavlja prijetiti referendumom o odbacivanju ovlasti visokog predstavnika — metodom za koju The Times navodi da predstavlja klasičnu balkansku taktiku prikupljanja političke podrške.
NATO upozorava, Schmidt smiruje
NATO je posljednjih mjeseci otvoreno iskazivao zabrinutost zbog rizika od destabilizacije u Bosni i Hercegovini, koja nije članica Alijanse, za razliku od njenih susjeda Hrvatske i Crne Gore. Srbija, ključni politički saveznik Dodika, ostaje vojno neutralna, ali ima bliske veze s Rusijom.
Schmidt ipak smatra da neposredne opasnosti od novog rata nema:
– Ne vidim interes ili opasnost od sukoba – poručio je.
Istovremeno naglašava da ruska buka oko Balkana može predstavljati pokušaj odvraćanja pažnje od Ukrajine, te poziva na oprez.
Dejtonski okvir ostaje ključ stabilnosti
Dejtonski sporazum, baš kao i funkcija visokog predstavnika, nema vremensko ograničenje. Mandat OHR-a traje dok god Bosna i Hercegovina ne ojača svoje institucije, vladavinu prava i ekonomsku stabilnost.
Dok dio javnosti i političara tvrdi da trenutno uređenje potiče korupciju, zaustavlja razvoj i blokira evropski put države, činjenica je da je sistem do sada sačuvao mir — najvažniji preduslov za svaku reformu i napredak.
