U bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska danas je trebao biti organizovan referendum na kojem bi se građani izjasnili o odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta, pravosudnom postupku protiv Milorada Dodika pred Sudom BiH, te odluci Centralne izborne komisije BiH kojom mu je oduzet mandat predsjednika entiteta. No, planirano glasanje nije održano, iako je datum bio već zvanično utvrđen.
Prethodno definisano referendumsko pitanje glasilo je:
„Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Christiana Schmidta i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika RS, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku Dodiku?“
Odluku o raspisivanju referenduma Narodna skupština RS usvojila je 23. augusta, a glasanje je bilo planirano za 25. oktobar. Međutim, u međuvremenu je vlast u Banjoj Luci odustala od realizacije ove ideje, uz dodatni preokret – Milorad Dodik je priznao presudu Suda BiH, kojom mu je izrečena jednogodišnja zatvorska kazna, te zabrana obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina.
Poništavanje zakona i povlačenje s funkcije
Istovremeno, zakonodavna većina u NSRS poništila je sve propise usvojene u posljednjih osamnaest mjeseci, a koje je Ustavni sud BiH ranije ocijenio protivustavnim i nespojivim s Dejtonskim mirovnim sporazumom. Upravo ovi zakoni bili su okidač za pravni proces vođen protiv Dodika, što sada dodatno otvara pitanje svrhe političkog insistiranja na njima.
Nakon pravosnažne presude, Dodik je odstupio s pozicije predsjednika RS-a. Kao vršiteljica dužnosti imenovana je njegova dugogodišnja saradnica i savjetnica Ana Trišić-Babić, koja će tu dužnost obavljati do prijevremenih izbora 23. novembra.
Iako je referendum otkazan, lider SNSD-a izjavio je početkom oktobra da ideja nije u potpunosti napuštena, navodeći kao mogući novi datum 9. januar – dan koji se tradicionalno obilježava kao entitetski praznik.
Opozicija: Manifestacija političkog teatra
Iz opozicionih redova, prije svega iz Srpske demokratske stranke (SDS), tvrde da je referendum bio „još jedan politički performans“, s ciljem mobilizacije biračkog tijela kroz dramatičnu retoriku i emocionalne poruke.
U SDS-u smatraju da je odustajanje od glasanja potvrdilo kako nikada nije postojala stvarna namjera da se građani uključe u proces odlučivanja o ključnim političkim pitanjima, te da se ovakvi potezi koriste prvenstveno za jačanje partijskog rejtinga.
Dugogodišnji obrazac: najave bez realizacije
Referendumi su već više od desetljeća jedan od najprepoznatljivijih elemenata Dodikove političke strategije. Najavljivani su o pitanjima pravosuđa, državnog suvereniteta, prenesenih nadležnosti, pa i o hipotetičkom otcjepljenju RS-a. Međutim, većina tih inicijativa nije prešla fazu političke prijetnje.
Za građane Republike Srpske to znači da:
-
izjašnjavanje naroda ostaje samo retoričko sredstvo,
-
referendumi se koriste kao instrument političkog pritiska,
-
krupna obećanja često ostaju bez konkretnih rezultata.
Najnoviji primjer – odgađanje glasanja o Schmidtovim odlukama i presudi Suda BiH – ponovo pokazuje da se „plebiscit kao alat demokratije“ pretvara u alat političkog marketinga.
Bez suštinskih efekata na ustavni poredak BiH
Uprkos čestim političkim tenzijama i porukama o „odlučivanju naroda o svojoj sudbini“, nijedan najavljeni referendum do sada nije doveo do promjena ustavnog statusa Republike Srpske niti pravnog poretka Bosne i Hercegovine. Dejtonski okvir ostaje čvrsto na snazi, a međunarodne institucije pažljivo prate situaciju.
Time se još jednom potvrđuje da najave referenduma, iako često podižu političku temperaturu u zemlji, ne mijenjaju realne odnose snaga, već služe kao mehanizam unutrašnjopolitičke kontrole i zadržavanja moći.