Dok se sukob između Sjedinjene Američke Države i Iran širi Bliskim istokom, Ukrajina pokušava aktivnije učestvovati u sigurnosnim operacijama nudeći pomoć državama koje su izložene iranskim napadima dronovima i projektilima.
Kako navodi dopisnik Federalna televizija iz SAD-a Ivica Puljić, Kijev nastoji pomoći arapskim državama koje se suočavaju s iranskim napadima, ali i američkim snagama u odbrani od dronova i projektila.
Međutim, američki predsjednik Donald Trump za sada odbija direktnu vojnu saradnju s Ukrajinom u ovom sukobu. Istovremeno, Washington razmatra ublažavanje dijela sankcija prema Rusija kako bi joj omogućio prodaju nafte na svjetskom tržištu, što dodatno komplikuje globalne političke odnose.
Iran kao ključni saveznik Rusije
U pozadini ove situacije nalazi se činjenica da je Iran postao jedan od glavnih vojnih partnera Rusije u ratu protiv Ukrajine.
Od početka ruske invazije, saradnja između Moskva i Teheran razvila se od isporuke vojne opreme do šireg strateškog partnerstva koje uključuje proizvodnju oružja, razmjenu obavještajnih podataka i zajednički razvoj vojne tehnologije.
Prema izvještajima iz 2026. godine, saradnja sada ima „recipročan“ karakter, što znači da obje države dijele iskustva s bojnog polja i vojne tehnologije.
Iranski dronovi i rakete u ruskim napadima
Jedan od najvažnijih oblika pomoći Rusiji dolazi kroz napadne dronove koje je Iran počeo isporučivati još 2022. godine.
Radi se o modelima Shahed‑131 i Shahed‑136, poznatim kao „kamikaza dronovi“, koji se koriste u velikim rojevima kako bi iscrpili ukrajinsku protivzračnu odbranu.
Osim dronova, Iran je Rusiji isporučio i balističke projektile kratkog dometa, uključujući:
- Fath‑360
- varijante Fateh‑110
- projektile Zolfaghar missile
Procjenjuje se da je vrijednost tih raketnih isporuka između 2021. i početka 2026. godine iznosila gotovo tri milijarde dolara.
Iran je također Rusiji kontinuirano isporučivao topničke granate, rakete i projektile zemlja-zrak, čime je pomogao Moskvi da nadoknadi zalihe iscrpljene dugotrajnim ratom.
Zajednička proizvodnja dronova u Rusiji
Saradnja se ne zaustavlja samo na isporuci oružja. Iran je pomogao Rusiji da izgradi veliku tvornicu dronova istočno od Moskve, gdje se proizvodi ruska verzija iranskih dronova pod nazivom Geran‑2.
Do sredine 2025. godine procjenjivalo se da taj pogon može proizvoditi oko 2700 dronova mjesečno, čime je Rusija značajno smanjila ovisnost o direktnom uvozu iz Irana.
Iranski vojni stručnjaci navodno su ruskim jedinicama pružali i obuku, posebno u taktici korištenja velikih rojeva dronova protiv zapadnih protivzračnih sistema.
Razmjena obavještajnih podataka i zaobilaženje sankcija
Partnerstvo Moskve i Teherana proširilo se i na obavještajnu saradnju.
Dvije zemlje razmjenjuju satelitske snimke, elektronske obavještajne podatke i informacije s bojnog polja, dok Rusija zauzvrat Iranu navodno dostavlja koordinate američkih i savezničkih vojnih objekata na Bliskom istoku.
Iran također pomaže Rusiji u zaobilaženju zapadnih sankcija, koristeći iskustvo koje je Teheran razvijao tokom decenija međunarodnih ekonomskih ograničenja.
Nova trgovinska ruta mimo Zapada
Dodatni element saradnje predstavlja ulaganje u Međunarodni transportni koridor Sjever–Jug, koji povezuje Rusiju, Iran i Aziju preko Kaspijskog mora.
Ovaj sistem riječnih, željezničkih i pomorskih ruta omogućava dvjema državama trgovinu mimo pomorskih puteva koje u velikoj mjeri kontroliraju zapadne sile.
Zašto se Ukrajina uključuje
U tom kontekstu postaje jasnije zašto Ukrajina pokušava pomoći državama koje se suočavaju s iranskim napadima.
Kijev smatra da slabljenje Irana na Bliskom istoku može direktno uticati na sposobnost Rusije da vodi rat u Ukrajini, jer Teheran predstavlja jedan od ključnih izvora vojne tehnologije i logističke podrške za Moskvu.
Zbog toga ukrajinske vlasti nastoje ponuditi svoje iskustvo u borbi protiv iranskih dronova, koje su njihove snage razvile tokom višegodišnjeg rata s Rusijom.
