Sud Bosne i Hercegovine zaprimio je 29., 30. i 31. decembra 2025. godine ukupno 19 optužnica, što prema ocjeni Suda predstavlja neuobičajeno veliki skok u broju predmeta u odnosu na ostatak godine.
Do posljednjih dana 2025. godine Tužilaštvo BiH podiglo je samo dvije optužnice za ratne zločine tokom cijele godine, da bi krajem decembra taj broj porastao na ukupno sedam. Ovakva dinamika, prema ranijim analizama i navodima iz pravosudne zajednice, uklapa se u dugogodišnju praksu intenziviranja optužnica u završnici godine, uz česte kritike da se složene istrage razbijaju na više manjih predmeta radi ispunjavanja tužilačke norme.
U okviru tih predmeta, Tužilaštvo je podiglo dvije odvojene optužnice za pomaganje u genocidu u Srebrenici protiv pripadnika Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske. U prvoj optužnici obuhvaćeni su Zoran Simanić zvani Zajdo i Dragan Jović, koji se terete da su u julu 1995. učestvovali u strijeljanju zarobljenika na lokalitetu šljunkare u Kozluku, nakon čega su tijela premještana u sekundarne masovne grobnice. Druga optužnica odnosi se na Dragana Jevtića, Slavka Bogičevića i Damjana Lazarevića, koji se terete za osiguranje vojnika i mehanizacije, kao i pripremu lokacija masovnih egzekucija i prikrivanje tijela na više lokaliteta uz rijeku Drinu.
Sudski kapaciteti pod pritiskom
Iz Suda BiH su naveli da veliki broj optužnica u kratkom roku direktno utiče na kapacitete sudija i stručnog osoblja, posebno jer su rokovi za odlučivanje zakonski ograničeni i moraju biti ispoštovani, uključujući i dane praznika i neradnog perioda.
Reakcije pravosudne zajednice
Penzionisana sutkinja Suda BiH Azra Miletić ocijenila je da ovakvo postupanje Tužilaštva stvara pravnu i proceduralnu zagušenost, te dovodi Sud u neravnopravan položaj jer se veliki broj optužnica dostavlja istovremeno. Istakla je da je nejasno zašto ranije nisu obuhvaćeni istim optužnicama predmeti koji se odnose na identične događaje, uz iste svjedoke i dokaze.
Udruženja žrtava i opozicija: šutnja i nepovjerenje
Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović izjavio je da javnost već unaprijed prepoznaje normativni karakter podizanja optužnica krajem godine, ali je istakao da su konkretne optužnice koje se tiču velikog broja žrtava ipak važne i opravdane, ukoliko su dokazi snažni i odgovornost jasno individualizovana.
Optužnice protiv ranije osuđenih lica
Dodatnu pažnju javnosti privukle su i optužnice protiv osoba koje su ranije osuđene u Hagu i izdržavaju dugotrajne kazne zatvora. Među njima je i Radislav Krstić, nekadašnji komandant VRS-a, koji je pravosnažno osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja u genocidu u Srebrenici i nalazi se na izdržavanju kazne u Estoniji. Miletić je istakla da je nejasno kako se u praksi zamišlja novo suđenje u ovakvim slučajevima, posebno kada je kazna već izrečena za najteže ratne zločine.
Neprocesuirani slučajevi iz Detektorovih istraživanja
Pojedine optužnice koje su sada podignute odnose se i na događaje o kojima je ranije pisao istraživački portal Detektor. U tim istraživanjima spominjane su osobe i zločini koji ranije nisu dobili pravosudni epilog, uključujući slučaj stradanja osmero djece u Vitezu 1993. godine, kao i ubistva civila u Biljanima kod Ključa, gdje su prema ranijim navodima svjedoka identifikovani počinioci koji nikada nisu procesuirani, a neki od njih sada se po prvi put terete u domaćem pravosuđu.
Sekularizam, neutralnost i budućnost pravosuđa
Iz Suda BiH su poručili da će se analiza dokaza i donošenje odluka o potvrđivanju optužnica vršiti isključivo u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku BiH, bez političkih utjecaja i javnih polemika, uz obavezu blagovremenog obavještavanja javnosti o svim narednim koracima.
