U njemačkom Bundestagu danas je obilježena 30. godišnjica genocida u Srebrenici, uz niz snažnih izjava koje su ukazale na historijsku težinu tog zločina, ali i na duboke političke podjele koje i dalje postoje u odnosu prema njegovom priznavanju.
Predsjednica Bundestaga: “Srebrenica – najgori zločin na tlu Europe nakon Drugog svjetskog rata”
Predsjednica Bundestaga Julia Klöckner istakla je da je masakr u Srebrenici “najgori ratni zločin počinjen na europskom tlu od kraja Drugog svjetskog rata”, podsjetivši da je više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno u julu 1995. godine, dok su žene, djeca i stariji protjerani. Naglasila je i da je to bio genocid, potvrđen i presudama međunarodnih sudova.
Klöckner je također podsjetila na ulogu Ujedinjenih naroda, ističući kako su međunarodne mirovne snage zakazale u zaštiti civila, što je dodatno produbilo tragediju.
Kontroverzne izjave iz AfD-a
Međutim, obilježavanje nije prošlo bez oštrih političkih tenzija. Zastupnik krajnje desne stranke AfD, Alexander Wolf, osporio je termin “genocid”, nazivajući ga “političkim pojmom” i ustvrdio da su “Srbi u osnovi poštedjeli žene i djecu”, što je u direktnoj suprotnosti sa sudskim činjenicama.
Njegove izjave izazvale su burne reakcije u sali. Zastupnici iz više stranaka osudili su njegove tvrdnje, dok su pojedini, poput Jürgena Hardta (CDU), otvoreno optužili Wolfa za poricanje genocida i stajanje na stranu počinitelja.
Još jedan zastupnik AfD-a, Martin Sichert, pokušao je instrumentalizirati tragediju porukom da nas “Srebrenica upozorava da zaustavimo multikulturalizam”, što je izazvalo protest ljevičarskih zastupnika koji su demonstrativno okrenuli leđa.
Neplanirani govor ministra: “Ovo je bio genocid”
Kako bi jasno razgraničio stav njemačke vlade, ministar vanjskih poslova Johann Wadephul održao je neplanirani govor. Naglasio je da Savezna vlada jasno smatra da je u Srebrenici počinjen genocid, što je u skladu s pravosnažnim presudama Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde.
Današnja sjednica Bundestaga nije bila samo čin sjećanja, već i političko ogledalo – pokazala je koliko je važno i dalje insistirati na istini i činjenicama, pogotovo kada se suočavamo s pokušajima revizionizma čak i iz visokih političkih struktura. Genocid u Srebrenici nije historijska kontroverza – to je sudski utvrđena istina, a odgovornost političkih institucija je da tu istinu čuvaju od relativizacije.
