Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, dostavio je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija svoj redovni polugodišnji izvještaj o stanju u zemlji. Kako je bilo i ranije najavljeno, najveći dio dokumenta odnosi se na političke napade i pritiske usmjerene prema institucijama države BiH.
Iako se uobičajeno obraća članicama Vijeća lično, Schmidt ovoga puta nije putovao u New York. Njegov izvještaj je zvanično proslijeđen članicama Vijeća sigurnosti na razmatranje, a sam visoki predstavnik nije prisustvovao sjednici zbog protivljenja delegacija Rusije i Kine.
Posebna pažnja u izvještaju posvećena je pitanju državne imovine i potrebi za ublažavanjem zabrane raspolaganja njome, kao i institucionalnim izazovima s kojima se zemlja suočava. Prema sadržaju izvještaja, glavni uzrok trenutne političke krize u BiH su postupci vlasti Republike Srpske i njenog bivšeg predsjednika Milorada Dodika.
“Prije nego što pređem na suštinu ovog izvještaja, želim naglasiti da sam odlučio slijediti nešto drugačiju strukturu od one koju inače koristim. Razlog za to povezan je s trenutnom situacijom u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina i činjenicom da ovaj izvještaj obuhvata period koji vodi ka 30. godišnjici potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir (GFAP), što će predstavljati važnu prekretnicu za Bosnu i Hercegovinu…” — kazao je Schmidt.
Ovaj polugodišnji izvještaj obuhvata period od 16. aprila do 15. oktobra 2025. godine, a u njemu se detaljno analizira političko stanje u zemlji, sigurnosni izazovi, te funkcionisanje institucija.
Schmidt navodi da je aktuelna kriza rezultat kontinuiranih političkih poteza vlasti Republike Srpske i njenog tadašnjeg lidera Milorada Dodika, usmjerenih protiv državnog poretka i institucija Bosne i Hercegovine. Prema ocjeni visokog predstavnika, riječ je o dugoročno planiranoj strategiji koja se ne može svesti samo na pojedinačne incidente ili sudske odluke.
U izvještaju se naglašava da, uprkos političkim tenzijama i ozbiljnim institucionalnim izazovima, mir u Bosni i Hercegovini nije narušen. Napori Evropske unije i dodatno prisustvo EUFOR-a ocijenjeni su kao ključni za očuvanje stabilnosti.
Schmidt posebno upozorava da su posljednji napadi na principe Općeg okvirnog sporazuma za mir (Daytonski sporazum) donijeli ozbiljnu političku i institucionalnu štetu. Taj sporazum, kako se navodi, predstavlja temelj mira i razvoja zemlje već tri decenije, te i dalje pruža okvir za reformske procese, naročito na putu ka Evropskoj uniji.
Dalje u tekstu istaknuto je da je evropski put BiH ozbiljno usporen zbog djelovanja vladajuće koalicije u entitetu Republika Srpska. Schmidt navodi kako su propuštene prilike u procesu pristupanja EU, ali i naglašava važnost nedavnog usvajanja Reformskog programa u Vijeću ministara, koji bi, prema njegovim riječima, mogao ponovo pokrenuti proces integracija.
Upozorava i na produbljene nesuglasice između političkih aktera na državnom nivou, naročito nakon odluke kojom je potvrđena presuda bivšem predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku zbog nepoštivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir. U tom kontekstu, Schmidt podsjeća da je poštivanje ustavnog poretka i presuda domaćih sudova — osnovni preduslov za funkcionisanje države.
Nadalje se podsjeća da je Ustavni sud BiH poništio niz zakona koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, ocijenivši ih neustavnim i suprotnim državnim zakonima. Ti zakoni, prema izvještaju, imali su za cilj uspostavu paralelnih struktura vlasti u okviru entiteta.
Nakon potvrđivanja presude i odluke Centralne izborne komisije BiH o prestanku Dodikovog mandata, lider SNSD-a je prijavio svoju stranku za prijevremene izbore, nominirajući novog kandidata za predsjednika RS-a. Schmidt u izvještaju naglašava da su ovakve odluke institucija poslale jasnu poruku — nepoštivanje zakona i napadi na ustavni poredak Bosne i Hercegovine imaju konkretne pravne posljedice.
Visoki predstavnik ističe da su aktivnosti pravosudnih institucija pokazale da vladavina prava još uvijek ima šansu da prevlada političke napetosti i destruktivne prakse.
Schmidt dalje analizira raspad državne koalicije, koju su činile stranke Trojke (SDP, NiP, NS), HDZ BiH i SNSD, te zaključuje da je SNSD-ovo djelovanje protiv države dovelo do potpunog kolapsa funkcionisanja državnih institucija.
U nastavku izvještaja naglašava se da politička kriza nije rezultat neefikasnosti sistema, već političke volje pojedinih lidera. Rješenje, prema Schmidtu, leži u dijalogu i konstruktivnom učešću u institucijama definisanim Daytonskim mirovnim sporazumom, a ne u njihovom potkopavanju.
Posebno se izdvojila odluka Narodne skupštine RS-a o raspisivanju referenduma 25. oktobra 2025. godine, koju Schmidt ocjenjuje kao potez koji može dodatno destabilizovati situaciju i podsjeća na sličan pokušaj iz 2011. godine koji je tada zaustavila Evropska unija.
Također, spominje se i predmet Kovačević pred Evropskim sudom za ljudska prava, gdje je Sud utvrdio da tužba nije dopuštena, ali je BiH i dalje obavezna da provede ranije presude koje zahtijevaju ustavne promjene.
Schmidt ponavlja da Ustav BiH jasno definiše raspodjelu nadležnosti i ne dovodi u pitanje postojanje entiteta, ali ističe da se te nadležnosti moraju koristiti u interesu države, a ne protiv nje.
U pogledu pitanja državne imovine, Schmidt upozorava da trenutna zabrana raspolaganja tom imovinom negativno utiče na ekonomski razvoj i dovodi do blokada, posebno u Federaciji BiH, koja, za razliku od RS-a, poštuje odluke Ustavnog suda. On predlaže ublažavanje zabrane kako bi se omogućila realizacija razvojnih projekata u skladu sa zakonima.
Na kraju izvještaja, Schmidt poručuje da je Bosni i Hercegovini potrebna politička hrabrost i spremnost na kompromis, posebno u periodu pred izbore 2026. godine. Smatra da međunarodna zajednica treba nastaviti pružati podršku i sigurnost dok zemlja ne ojača svoje institucije i ne ispuni uslove iz Agende 5+2.
