Građanska inicijativa “Za Plan” saopćila je da neusvajanje novog Urbanističkog plana Grada Banjaluke nije puki administrativni propust, već, kako tvrde, svjesna i strateška odluka nadležnih struktura. Prema njihovom stavu, takav pristup je omogućio vlastima da, pod izgovorom “razvoja grada”, kontinuirano donose parcijalne regulacione planove, čime se — umjesto planiranja održivog razvoja — urbanizam svodi na ispunjavanje zahtjeva investitora i prilagođavanje privatnim interesima.
Inicijativa je jučer podnijela krivičnu prijavu protiv gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića i više drugih lica, uključujući načelnika Odjeljenja za prostorno uređenje Vuka Višekrunu, NN odbornike i službenike u Gradskoj upravi, kao i određene projektantske kuće koje su učestvovale u izradi spornih planova.
Prijava je predata Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci, a u njoj se navodi sumnja da su pomenute osobe, od januara 2022. do danas, pokretale, pripremale i usvajale više od 30 izmjena regulacionih planova, čime su, prema navodima inicijative, kršile odredbe Zakona o uređenju prostora i građenju Republike Srpske.
U sadržaju prijave navodi se da su prijavljeni, kao službena i odgovorna lica, djelovali zajednički i po prethodnom dogovoru s ciljem sticanja imovinske koristi, prvenstveno za privatne investitore. Tvrdi se da su svjesno prekršili zakonske propise, koristeći službeni položaj kako bi donijeli odluke, zaključke i druge akte o izradi ili izmjenama regulacionih planova, iako nisu imali valjan planski dokument višeg reda — Urbanistički plan.
Prema navodima inicijative, takvim postupcima prijavljeni su počinjavali produžena krivična djela: Zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja (član 315. stav 2. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakonika RS) i Nesavjestan rad u službi (član 322. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ RS).
Građanska inicijativa “Za Plan” ponavlja da izostanak novog Urbanističkog plana nije slučajan, već namjeran čin koji je omogućio donošenje brojnih izmjena bez strateškog plana. Takva praksa, smatraju, dugoročno ugrožava urbanistički identitet i funkcionalnost Banjaluke, te degradira koncept javnog prostora i planiranja u korist kratkoročnih privatnih interesa.
Ističu da je od posebnog značaja informisati javnost kako regulacioni planovi usvojeni od 2022. godine nisu usaglašeni s Urbanističkim planom iz 1975. godine, koji je još uvijek na snazi dok se ne donese novi.
Pojam “usaglašenost” naglašavaju kao ključan, te postavljaju nekoliko pitanja koja, prema njihovom mišljenju, traže hitne odgovore institucija i građana:
Šta se dešava kada neusaglašenost postane pravilo, a ne izuzetak, i kada se očigledno čini svjesno, uprkos primjedbama građana i javnim upozorenjima?
Mogu li odgovorni takve postupke ignorisati i nadati se da će niz nezakonitih i štetnih odluka u urbanizmu proizvesti grad koji će biti funkcionalan i ugodan za život građana?
“Mi danas već živimo kaznu za ranije slične propuste. Možda je vrijeme da se kazne odgovorni, kako ne bismo svi bili kažnjeni”,
naveli su iz građanske inicijative “Za Plan”.
