Nova poruka iz Moskve ponovo je otvorila pitanje energetske sigurnosti Evrope u trenutku kada globalno tržište prolazi kroz novi talas neizvjesnosti. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je energetska kriza već postala stvarnost za brojne zemlje, te naglasio da je Rusija spremna na saradnju s evropskim državama, ali isključivo uz jasne i dugoročne garancije. Kako prenosi Reuters, Putin je 9. marta poručio da postoji spremnost za obnovu dugoročnih energetskih odnosa s Evropom ukoliko za to postoji interes s evropske strane.
Poruka iz Kremlja dolazi u veoma osjetljivom trenutku, dok sukob na Bliskom istoku dodatno utiče na rast cijena energenata i povećava strah od novih poremećaja u snabdijevanju. Prema Reutersu, dešavanja povezana s Iranom izazvala su snažne potrese na tržištu, uz primjetan rast cijena nafte i gasa, zbog čega evropske vlade sve intenzivnije razmatraju mjere za ublažavanje posljedica.
Iako je Evropa u proteklim godinama značajno smanjila zavisnost od ruskih energenata, pitanje njihovog eventualnog povratka ponovo se pojavljuje u javnom prostoru. U međuvremenu, Evropska komisija je odgodila planove za trajnu zabranu uvoza ruske nafte, upravo zbog promijenjenih geopolitičkih okolnosti i dodatnog pritiska na tržište, što pokazuje koliko je situacija postala osjetljiva.
Putinova izjava se u dijelu javnosti tumači kao pokušaj Moskve da iskoristi aktuelnu globalnu krizu kako bi ojačala svoju pregovaračku poziciju prema Evropi. S druge strane, analitičari upozoravaju da bi bilo kakvi razgovori o ruskim energentima bili politički izuzetno osjetljivi, naročito zbog rata u Ukrajini i postojećih sankcija.
Reuters također navodi da Rusija nema neograničene mogućnosti da sav svoj LNG preusmjeri prema Aziji, što dodatno objašnjava zašto Moskva i dalje pažljivo prati evropsko tržište.
Jedno je jasno: energetska sigurnost ponovo je u vrhu političkih prioriteta Evrope. U trenutku rasta cijena i poremećaja globalnih tokova, svaka izjava iz Moskve ima veći odjek nego ranije. Upravo zbog toga ova poruka ne predstavlja samo diplomatski signal, već i nagovještaj da bi borba za energente u narednom periodu mogla postati još intenzivnija.
