Proširenje Europske unije: optimizam građana, ali realnost odgađa članstvo
Većina građana Europske unije podržava daljnje proširenje, no analitičari upozoravaju da je teško očekivati da će nova članstva biti ostvarena do 2030. godine. Prema Eurobarometru, objavljenom početkom septembra, 56% građana EU smatra da bi proširenje doprinijelo miru, boljim odnosima i stabilnijem kontinentu.
Građani koji podržavaju proces ističu koristi poput jačeg globalnog utjecaja, većeg tržišta, novih mogućnosti zapošljavanja i veće sigurnosti. Međutim, izražavaju i bojazni u vezi s migracijama, korupcijom i financijskim troškovima.
Reforma procesa – ključ za napredak
Više od 67% ispitanika smatra da nisu dovoljno informirani o proširenju, zbog čega je Europska komisija najavila prijedlog reforme procesa do kraja godine. Cilj je osigurati vjerodostojan i na zaslugama utemeljen pristup, uz naglasak na vladavini prava, borbi protiv korupcije i zaštiti temeljnih prava u zemljama kandidatkinjama.
Povjerenica za proširenje Marta Kos naglasila je da „ljudi žele proces utemeljen na vrijednostima i reformama“, dok je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen ponovila da proširenje doprinosi miru i boljoj integraciji kontinenta.
Kandidati sa Zapadnog Balkana
Od zemalja Balkana najdalje su otišle Crna Gora, koja želi postati članica do 2028., i Albanija, koja pregovore planira završiti do 2027. godine. Srbija zaostaje jer odbija uskladiti vanjsku politiku s EU, posebno po pitanju sankcija Rusiji, dok BiH i dalje blokira unutrašnja politička kriza i potezi iz Republike Srpske koji slabe državne institucije.
Sjeverna Makedonija i dalje čeka zbog spora s Bugarskom, dok je Kosovo u zastoju jer ga pet članica EU još ne priznaje.
Istočno susjedstvo i rat u Ukrajini
Rat u Ukrajini ubrzao je proces približavanja Uniji za Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, koje su dobile kandidatski status. Ostale zemlje Istočnog partnerstva, poput Armenije i Azerbejdžana, imaju ograničenije izglede.
Teško do 2030.
Analitičari poput Zselyke Csaky iz Freedom Housea upozoravaju da, bez ozbiljnih unutarnjih reformi Unije, proširenje prije 2030. nije realno. Iako postoji jaka politička volja u Bruxellesu, strah od paralize u odlučivanju i institucionalnih problema koči proces.
– Prvo realno proširenje, koje bi moglo obuhvatiti Crnu Goru i Albaniju, teško je očekivati prije 2030., a vjerojatnije tek sredinom narednog desetljeća – zaključuju eksperti.
