Narodna skupština Republike Srpske nastavlja zasjedanje u ponedjeljak, 25. maja, raspravom po hitnom postupku o Prijedlogu deklaracije o zatvaranju Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Rasprava je zakazana na prijedlog predsjednika parlamenta Nenada Stevandića.
U dokumentu se navodi da su demokratski izabrane institucije jedini legitimni nosioci vlasti u BiH te da dalji opstanak OHR-a, prema stavu predlagača, proturječi suverenitetu države i njenom evropskom putu.
Prijedlog deklaracije poziva nadležne institucije da stave van snage odluke aktuelnog visokog predstavnika Christiana Schmidta, kao i njegovog prethodnika Valentina Inzka, te da pokrenu proces vraćanja, kako se navodi, „neustavno oduzetih nadležnosti” entitetima.
Dokument oštro odbacuje „strani intervencionizam”, uspoređujući ga s metodama kolonijalne uprave, a upotreba bonskih ovlaštenja opisuje se kao pravno neutemeljena praksa.
Najavljeni potezi u slučaju imenovanja novog visokog predstavnika
Deklaracija izražava odlučno protivljenje eventualnom imenovanju novog visokog predstavnika te upućuje poziv Savjetu za provođenje mira i Vijeću sigurnosti UN-a da donesu odluku o zatvaranju OHR-a.
Ukoliko ipak bude imenovan novi visoki predstavnik s bonskim ovlaštenjima, Republika Srpska najavljuje primjenu „svih pravnih i političkih sredstava”, uključujući otežavanje formiranja institucija BiH nakon izbora, povlačenje predstavnika iz zajedničkih institucija te blokade u radu državnih organa.
„Zašto bi predstavnici Republike Srpske učestvovali u radu institucija BiH ako postoji neko ko odlučuje umjesto njih”, navodi se u obrazloženju dokumenta.
Poziv na direktan dijalog
U deklaraciji se ističe da je, nakon tri decenije međunarodnog nadzora, vrijeme da Bosna i Hercegovina samostalno upravlja vlastitim političkim procesima. Republika Srpska, kako se navodi, ostaje privržena Dejtonskom mirovnom sporazumu i zalaže se za direktan dijalog između entiteta i konstitutivnih naroda -bez posredovanja međunarodne zajednice. Dokument će biti upućen međunarodnim institucijama, ambasadama i tijelima uključenim u provođenje Dejtonskog sporazuma.
Kao moguće kompromisno rješenje pominje se zadržavanje OHR-a bez bonskih ovlaštenja i uz vremenski ograničen mandat.
Širok dnevni red
Pored politički najosjetljivije tačke, poslanici će razmatrati i izvještaj o radu MUP-a Republike Srpske za 2025. godinu, izvještaj Komisije za koncesije, izvještaj Ombudsmana za ljudska prava BiH, informacije o obavezama u procesu pristupanja EU te odluke o zaduženju za projekte u Foči i Naučnotehnološki park, kao i izradu prostornog plana za Nacionalni park Sutjeska.
Rasprava koja slijedi mogla bi imati dalekosežne posljedice — ne samo unutar Republike Srpske, već i za ukupne odnose u Bosni i Hercegovini te sa međunarodnom zajednicom.
