Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik reagovao je na izjavu ministra odbrane Bosne i Hercegovine Zukana Heleza, koji je ocijenio da je došlo vrijeme da se u javnom i političkom prostoru otvori rasprava o ukidanju entiteta u Bosni i Hercegovini. Helezova izjava uslijedila je nakon što je u entitetu Republika Srpska ponovo organizovana proslava 9. januara, Dana Republike Srpske, koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
Komentarišući Helezove navode, Dodik je poručio da su globalni politički odnosi nestabilni i promjenjivi, ali da, prema njegovim riječima, postoji granica onoga što je moguće. U tom kontekstu je naglasio da, kako tvrdi, ukidanje entiteta ne dolazi u obzir. Pri tome je koristio oštar i uvredljiv rječnik, uz ponavljanje ranijih političkih poruka koje dovode u pitanje funkcionalnost Bosne i Hercegovine kao države.
Dodik je naveo da ne vidi problem u tome da se u javnosti iznose različite političke ideje, uključujući i one o promjeni ustavnog uređenja zemlje, ali je dodao da ostaje pitanje šta bi, u konačnici, takve inicijative proizvele. Istakao je da smatra Republiku Srpsku trajnom kategorijom i da, prema njegovom stavu, ne postoji politički akter koji bi u ime tog entiteta prihvatio njegovo ukidanje.
U svom obraćanju Dodik je ponovio tezu da je Bosna i Hercegovina nastala na osnovu dogovora, te da su entiteti ključni subjekti tog sporazuma. Pozvao se na Dejtonski mirovni sporazum, tvrdeći da su entiteti u tom dokumentu prepoznati kao strane koje imaju pravo da dograđuju i mijenjaju postojeći ustavni okvir. Iz tog razloga je, prema njegovim riječima, ideja o jednostranom ukidanju entiteta nelogična i pravno neodrživa.
– Ako je BiH nastala kao rezultat sporazuma, kako je moguće ukinuti ono što je taj sporazum stvorio? Entiteti su ti koji su dogovorili BiH i oni su jedini koji mogu razgovarati o eventualnim promjenama Dejtonskog sporazuma – rekao je Dodik.
Reakcija lidera SNSD-a uklapa se u njegovu dugogodišnju političku retoriku, u kojoj često koristi prijetnje raspadom države i osporava nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine. Takav pristup redovno izaziva osude dijela domaće i međunarodne javnosti, dok istovremeno dodatno produbljuje političke tenzije u zemlji.
S druge strane, Helezova izjava o ukidanju entiteta također je izazvala brojne reakcije i kritike, uključujući ocjene da se radi o neustavnom i politički zapaljivom stavu. U kontekstu ionako složenih odnosa unutar BiH, ovakve izjave dodatno doprinose polarizaciji političke scene i udaljavaju fokus od reformi i pitanja od značaja za građane.
I dok jedni zagovaraju očuvanje postojećeg ustavnog poretka, a drugi njegovu temeljitu promjenu, jasno je da se rasprave o budućem uređenju Bosne i Hercegovine i dalje vode kroz oštru retoriku, uz malo prostora za institucionalni dijalog i kompromis.
